Izvještaji Evropske komisije pokazuju da, iz godine u godinu, vaše zemlje su sve bliže članstvu u EU. A to je dobra vijest. Gledajući kartu, jasno je da je bez vas Evropa nepotpuna. Nije moguće u potpunosti razumjeti evropsku istoriju bez poznavanja bogate istorije vašeg regiona.
Evropska unija je osnovana kao mirovni projekat i u toj ambiciji je uspjela. Ipak, van granica Unije istorija je nastavila svojim tokom. Ali vi takođe zaslužujete život u miru, stabilnosti i sigurnosti koji simbolizira Unija. EU je više od grupe zemalja koje skupa rade na pitanjima od zajedničkog interesa; to je zajednica država i građana koji su odlučili da podijele svoju sudbinu i zajedno se suoče sa budućnošću.
Evropsko ujedinjenje nije samo o pretvaranju idealnog u stvarnost. Ono nudi opipljive političke, ekonomske i sigurnosne prednosti bazirane na solidarnosti i jedinstvu članova Unije. Zona mira, stabilnosti i prosperiteta nije isprazan koncept; to je pravi program za evropski projekat i vanjske izazove sa kojima se Evropa suočava, a naročito to potvrđuje trenutna migrantska kriza. Oni takođe pokazuju nužnost biti u stanju ponuditi efikasnije i suvislije odgovore.
Važnost zemalja Zapadnog Balkana za Uniju u ovom kontekstu je od ključnog značaja, obzirom da je vaš region geografski – iako još ne politički – unutar Evropske unije. Cijenimo pozitivnu ulogu i zalaganje zemalja pogođenih izbjegličkom krizom koju nisu izazvale.
Kao što je prije mnogo godina obećano u Solunu, vrata Unije su za vas otvorena, i to se neće promijeniti. Tempo procesa pridruživanja zavisi od vašeg individualnog uspjeha. Želimo da prema svim kandidatskim zemljama budu korištena ista mjerila i mi ćemo se uvijek protiviti postavljanju dodatnih uslova ili nastojanjima da se uspori vaš pristupni proces. Ali to s druge strane isto znači da se pravila koja se tiču proširenja ne trebaju olabaviti. U cilju pridruživanja Uniji, neophodne reforme moraju biti sprovedene u oblasti vladavine prava, temeljnih prava i ekonomskog upravljanja - koje su bile za nas ključne, kao što su danas za vas. Zajedničke vrijednosti slobode, demokratije i ljudskih prava i dalje su od ključnog značaja. Zadatak za obje strane je osigurati da proces pridruživanja ostane vjerodostojan, da sarađujemo i tražimo zajedničke pristupe.
Napredak koji ste do sada postigli u izgradnji dobrosusjedskih odnosa je zadivljujući. Ovi odnosi neće izgubiti na važnosti čak i nakon vašeg pridruživanja Evropskoj uniji. Dobrosusjedski odnosi su temelj svake zajednice. To takođe važi u srednjoj Evropi: naše četiri zemlje Višegradske grupe - Češka, Mađarska, Poljska i Slovačka - nisu ujedinjene zajedničkim jezikom, ali dijelimo zajedničko istorijsko iskustvo iz druge polovine 20. vijeka i znamo da ima smisla sarađivati.
Naše zemlje se nalaze u neposrednoj blizini regije Zapadnog Balkana. Zbog toga pomno pratimo vaš napredak na putu ka evropskoj porodici sa snažnim uvjerenjem da je ovo u najboljem interesu Zapadnog Balkana, kao i EU. Istina je da priprema za članstvo traje neko vrijeme. Našim zemljama su takođe trebale godine da postanu punopravne članice. Međutim, to nije bilo izgubljeno vrijeme. Godine su bile ispunjene važnim i neophodnim radom. Zahvaljujući ovom iskustvu shvatamo važnost podrške zemalja koje su već u Uniji. Pružamo vam našu ruku pomoći i iskustvo na putu koji je još uvijek ispred vas, ali ipak je na vama da napravite prvi korak. Zadovoljtsvo nam je što vas možemo ponovo uvjeriti da smo i dalje vaše pristalice i nepokolebljivi zagovornici. To se odnosi i na trenutnu migrantsku i izbjegličku krizu.
Zemlje Višegradske grupe su snažno pozivale na posvećivanje posebne pažnje tranzitnom pravcu prekozapadnog Balkana, kao i potrebi za zajedničkom evropskom akcijom od samog početka migrantske krize. Kako višegradska, tako i bilateralna pomoć je pružena nekim od najizloženijih zemalja Zapadnog Balkana.
Uvjeravamo vas da izazovi sa kojima se EU trenutno suočava, a posebno migrantska i izbjeglička kriza, neće kod nas prouzrokovati oklijevanje u vezi podrške daljem proširenju EU. Ovaj proces podliježe jasnim pravilima i njegovo povezivanje s migrantskom krizom bi moglo ugroziti njegovu budućnost, kao i budućnost evropske ideje. Vjerujemo da će sve strane imati koristi od pridruživanja zemalja Zapadnog Balkana Uniji, a mi ćemo nastojati da osiguramo da postupci Unije budu time vođeni.
Lubomir Zaorálek, ministar vanjskih poslova Republike Češke
Grzegorz Schetyna, ministar vanjskih poslova Republike Poljske
Péter Szijjártó, ministar vanjskih poslova Mađarske
Miroslav Lajčák, ministar vanjskih poslova Republike Slovačke
