"Kada govorimo o 33 pregovaračka poglavlja i o tome koliko smo blizu Evropskoj uniji, dobili smo ocjenu 2,82. A kada kažemo koliko smo bili vrijedni u posljednjih 12 mjeseci, onda smo dobili 3,15. Kada kažemo koliko smo dobri u regionalnoj komparaciji - 3,1 smo blizu Evrope, a 3,1 smo bili vrijedni. Eto to su naše kvantitifikacije onoga što je Evropska unija uvela ove godine. Ali, samo da kažemo, niko nema četvorku", kazala je za Atlas televiziju Đurović.
Ona naglašava da izvještaj, u dijelu političkih krijerijuma, potvrđuje da je Crna Gora spremna za članstvo u NATO.
"Mislim da treba gledati napredak koji je evidentan i zabilježen i posebno to što nije ništa aktivirano što se tiče zamrznuća u poglavljima 23 i 24, znači ide se normalno dalje, i to će sigurno imati pozitivan uticaj na članstvo u NATO", istakla je ona.
Napominjući da je najveći dio izvještaja bio završen već u septembru, ona ističe da je dio koji se odnosi na proteste uključen u izvještaj zbog važnosti, te da se EU jasno deklarisala da oni ne treba da budu posrednici, već da se predstavnici stranaka moraju vratiti u parlament i razgovarati o prevazilaženju krize.
Dodaje da EU drži pod kontrolom oštricu kritike kada je riječ o borbi protiv korupcije u smislu da nas ne blokira kada je riječ o pregovorima.
"Ne preduzima se ništa po pitanju klauzule balansa, dozvoljava se da se ide široko u pregovarački okvir, što će reći da se negdje ta kritika u oblasti borbe protiv korupcije drži ipak negdje u regionalnom kontekstu, da smo generalno ipak još u ranijoj fazi integracija, da do punog članstva ima još dosta i onda se naravno vraćamo na to – prinudna primjena propisa, pravosnažne sudske presude i obim oduzete imovine, kao i broj zaostalih predmeta koji treba da se dalje smanjuje. Kada je u pitanju klauzula balansa, ona uvijek stoji kao potencijalna mogućnost, niko je ne treba isključiti, niti je treba podcijeniti", kazala he Đurović.
Komentarišući ocjene da je izgradnja auto puta rizik za finansijsku stabilnost, ona navodi da država treba da pazi na kvalitet radova, rokove i poštovanje ugovora, te da u tom slučaju nema razloga da se plašimo.
"Sa druge strane, ima kontradiktornosti u nekim drugim paragrafima – kaže se da nema dovoljno fizičke infrastrukture. Pa ovo je bio način da se uđe u investiciju za fizičku infrastrukturu. Ako se svi složimo da je put pretpostavka razvoja, onda se za taj put mora nešto i rizikovati, odnosno ući u investicioni poduhvat", naglasila je Đurović.
Iako će rast BDP-a, po procjenama Vlade, ove godine biti oko četiri odsto, Đurović podržava nastavak primjene kriznog poreza.
"Krizni porez jeste nepopularan, ali u ovom momentu, zbog prenapregnutih finansija, zbog zaduživanja i zbog ovako velike investicije u koju je država ušla, prosto se neke nepopularne mjere moraju produžavati. Mislim da je u stvari ključno pitanje da što više ljudi bude u mogućnosti da ga plaća, odnosno da imamo što više radnih mjesta", navodi ona.
Profesorica Đurović, koja je inače bivša potpredsjednica Vlade i bivša ministarka za evropske integracije, kaže da nije baš očekivala da će Crna Gora dobiti najnižu ocjenu, dva, iz slobode kretanja radnika, a kada je riječ o slobodi izražavanja, naglašava da su ocjenu dva, kao i Crna Gora, dobile sve zemlje regiona.
Atlas TV
