On je, u intervjuu za PR Centar povodom Međunarodnog dana tolerancije 16. novembra, rekao da bi obrazovne institucije više trebalo da rade na povećanju stepena tolerancije u crnogorskom društvu.
“Mislim da je obrazovanje od ključnog značaja za razvoj tolerancije i razvoj ljudskih prava. Nažalost, mi u toj oblasti još uvijek imamo puno problema, iako smo zatvorili pregovaračko Poglavlje koje se tiče obrazovanja u procesu evropskih integracija”, kazao je Đukanović.
Prema njegovim riječima, stvara se atmosfera da je na području obrazovanja sve riješeno na najbolji mogući način.
„Međutim, mislim da nije tako, pogotovo u smislu tolerantnih stavova kod mladih, jer im sistem obrazovanja ne daje mogućnost razvoja kritičke svijesti koja je od suštinskog značaja za razvoj tolerancije, niti je škola kao ustanova zajednica u kojoj se poštuju ljudska prava i koja gaji duh tolerancije u smislu donošenja odluka i učešća svih“, smatra Đukanović.
Paralelno razvojem obrazovanja, kao ključnog elementa u razvoju tolerancije u jednom društvu, Đukanović je ocijenio da i u institucijama poput Ministarstva za ljudska i manjinska prava i Zaštitnika za ljudska prava i slobode ima prostora za povećanje stepena tolerancije.
„Pored toga što je zakonodavni i institucionalni okvir prilično razvijen u Crnoj Gori kad je u pitanju obezbijeđivanje tolerancije u smislu poštovanja ljudskih prava, zaštite od diskriminacije ranjivih i marginalizovanih grupa, etničkih i religioznih grupa, mislim da ti propisi nisu još u punoj mjeri zaživjeli i da ne uspijevaju da obezbijede ono što je tolerantna klima, odnosno društvo kulture ljudskih prava, u kome bi sve ove zajednice mogle da nesmetano uživaju i ostvaruju ljudska prava“, kazao je Đukanović.
On smatra da ne postoji u dovoljnoj mjeri razumjevanje i prihvatanje između različitih grupa u crnogorskom društvu, iako, kako je rekao, nije toliko ekstremna situacija netolerancije.
“Mislim da ima puno razloga da se radi dalje na razvijanju kulture tolerancije u našem društvu. Mnogobrojna istraživanja socijalne i etničke distance pokazuju iz godine u godinu da, iako smo u procesima evropskih integracija i demokratske tranzicije, između osjećaja stanovništva i tih grupa postoji mnogo prepreka koje stoje na putu istinskog razumijevanja i prihvatanja”, naveo je Đukanović.
Crnogorsko društvo se, kako je zaključio, suoačava sa velikim brojem izazova u smislu djelovanja samih institucija, koje su zadužene za ovo područije u smislu nedostatka kapaciteta i i doslijedne primjene onoga što su zakonska rješenja, “koja na papiru lijepo zvuče, ali u praksi nisu još uvijek primjenjiva”.
