Krivokapić je juče uputio pismo predsjednicima političkih subjekata koji imaju poslanike u Skupštini Crne Gore, u kojem ih poziva na parlamentarni dijalog u cilju održavanja, kako navodi nespornih parlamentarnih izbora. Pored parlamentarnih stranaka, na sastanak je pozvan i lider građanskog pokreta URA Žarko Rakčević.
- Predstavnici URA će biti prisutni ovim razgovorima, mi smo za dijalog i treba dati šansu dijalogu. Vjerujem da značajan dio građana smatra da nije problem samo izborno zakonodavstvo već i kontinuitet zloupotreba državnih resursa. Da bi odagnali nepovjerenje koje postoji neophodno je napraviti kontrolne mehanizme zbog zloupotrebe državnih resursa – rekao je Rakčević.
On vjeruje da će se na sastanku o zloupotrebama razgovarati pod tačkom dva koju je predložio Krivokapić a koja se tiče modaliteta kontrole.
Kad je u pitanju prisustvo evorpskih institucija, Rakčević je siguran da će oni biti prisutni.
- Siguran sam da će oni biti prisutni, to proizilazi iz njihovog osvrta u Izvještaju koji jasno govori o nepravilnosti, identifikuje probleme prilikom sprovođenja i fer izbora. Vjerujem da će, na ovaj ili onaj način, predstavnici Evropske komisije biti uključeni u realizaciju nečeg što je, prema mišljenju URE, opšte dobro - kazao je Rakčević.
Loša politika dovela do povećanja javnog duga: Predsjednik URA je rekao da je loše vođena ekonomska politika u periodu poslije nezavisnosti povećala javni dug četiri puta pa je on sada po podacima Vlade 2,34 milijarde eura odnosno 64 odsto BDP, kao i da URA neće podržati Zakon o budžetu za 2016. godinu.
Rakčević je kazao da je predloženi budžet posljedica višegodišnje pogrešne ekonomske politike vladajuće koalicije i odslikava alarmantno stanje javnih finansija i ukupne ekonomije naše države.
- Premijer Đukanović tvrdi da je finansijski sistem Crne Gore nikad zdraviji. Naprotiv, od ukupnog budžeta 2,125 milijardi eura gotovo trećinu ili 667 miliona eura čine pozajmice i krediti. Dakle, svaki treći euro u budžetu je iz kredita i pozajmica. Zadužujemo se svakog dana u godini po 1,82 miliona eura. Samo tokom 2015 i 2016. godine ukupna zaduženja su 1,3 milijarde eura. Loše vođena ekonomska politika u periodu poslije nezavisnosti povećala javni dug četiri puta pa je on sada po podacima Vlade 2,34 milijarde eura odnosno 64 odsto BDP - rekao je Rakčević.
On je istakao da u ovim iznosom nijesu obuhvaćene državne garancije u u iznosu od 315 miliona eura.
- Dakle , od nezavisnosti smo se u prosjeku potrošački a ne razvojno zaduživali svake godine po dodatnih 250 miliona eura. Pogrešan model razvoja, uništavanje realne ekonomije i rasprodaja svega i svačega su rezultirali da je naš ukupan godišnji izvoz roba svega 300 miliona eura pa ne čudi da je robni deficit za prvih devet mjeseci 1,164 milijarde eura - rekao je Rakčević.
B.K.
