Važeći zakon ne dozvoljava Centralnoj banci da sama uvodi ove mjere, već samo uz saglasnost Vlade. Zbog toga je CBCG protekle sedmice usvojila Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tekućim i kapitalnim poslovima sa inostranstvom, kojim je predložila da ne pita Vladu za uvođenje ovih mjera.
- Zaštitne mjere se uvode kada kretanje kapitala ozbiljno ugrožava ili prijeti da ugrozim monetarnu politiku ili finansijsko stanje u državi. U tom slučaju Centralna banka može uvesti ograničenje plaćanja po osnovu tekućih i kapitalnih poslova, zabranu uzimanja i davanja kredita, jemstava ili garancija, ograničenje iznošenja u inostranstvo i unošenje iz inostranstva sredstava plaćanja, ograničenje plaćanja i naplate putem platnih kartica, putničkih i bankarskih čekova i hartija od vrijednosti i ograničenje kupovine i prodaje određenog efektivnog stranog novca – kazali su Pobjedi iz Centralne banke u odgovoru na pitanje šta podrazumijevaju izmjene i dopune Zakona o tekućim i kapitalnim poslovima sa inostranstvom.
Zaštitne mjere mogu trajati najviše pola godine.
- Kada se uvedu, zaštitne mjere se primjenjuju dok traju poremećaji zbog kojih su uvedene, a najduže šest mjeseci od dana njihovog uvođenja - objasnili su iz CBCG.
Savjet CBCG je usvojio i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Centralnoj banci Crne Gore, a iz ove institucije su objasnili da se izmjene ne odnose na banke i njihove klijente.
- Poslovanje banaka urediće se novim zakonom o bankama, čije se donošenje, u skladu sa Programom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji 2015-2018, planira do kraja naredne godine – istakli su iz CBCG.
