U saopštenju tih nevladinih organizacija (NVO) podsjeća se je 6. decembra prije 24 godine neopravdani napad vojnika Jugoslovenske narodne armije (JNA) i crnogorskih rezervista na Dubrovnik posebno eskalirao.
“Samo tog dana 1991. godine od granatiranja je poginulo 19 ljudi, 60 je ranjeno, spaljena je biblioteka Međunarodnog univerzitetskog centra sa 20 hiljada knjiga i znatno oštećeno staro jezgro grada pod zaštitom UNESCO", ukazali su te NVO.
Podsjetili su da je devetomjesečna opsada Dubrovnika započela 1. oktobra 1991. godine.
Za ratne zločine izvršene prilikom napada na Dubrovnik (na civile i civilne objekte) do sada su, kako se navodi, osuđene dvije osobe - bivši general JNA, Pavle Strugar i njemu podređeni komandant Miodrag Jokić, i to pred međunarodnim sudom – Haškim tribunalom.
Iz CGO, HRA i DOCUMENTE je ocijenjeno da su prilikom opsade Dubrovnika i zauzimanja okolnog područja izvršeni brojni ratni zločini prema civilnom stanovništvu - ubistava, zlostavljanja, uništavanja i pljačke imovine.
Dodaje se da su državni zvaničnici Crne Gore prihvatili odgovornost za pljačku stoke sa farme u Grudama i pregovarali o odšteti zbog opreme oduzete dubrovačkom aerodromu.
"Da bi mogli biti sigurni da se ovakav ratni pir neće ponoviti, ponovo pozivamo Vrhovno državno tužilaštvo Crne Gore i Državno odvjetništvo Republike Hrvatske da preispitaju do sada prikupljene dokaze i učine veći napor da se prikupe dodatni dokazi i procesuiraju ratni zločini koji su nesumnjivo izvršeni na dubrovačkom ratištu", kaže se u saopštenju.
Ove NVO smatraju da kažnjavanje za zločine, osim što svjedoči o prihvatanju vladavine prava, obezbijeđuje istinsko suočavanje sa prošlošću i spriječavanje da se ona ponovi.
Oni su podjsetili da su 240 dana građani Dubrovnika živjeli u kopnenoj i pomorskoj blokadi, 138 dana bez struje i vode, a više od četiri mjeseca proveli su u skloništima.
CGO, HRA i DOCUMENTA su ukazale da su na području Konavala, Župe Dubrovačke i primorja u blizini Dubrovnika, snage JNA uništavale selo za selom, rušeći, pljačkajući i paleći civilne objekte.
Dio stanovništva, precizira se, izbjegao je u Dubrovnik, sjevernu Dalmaciju i na ostrva, a u selima su ostali uglavnom stariji mještani od kojih su mnogi ubijeni ili odvedeni u JNA logore u Morinju u Crnoj Gori ili u Bileći u Bosni i Hercegovini.
"Od posljedica rata na dubrovačkom području stradalo je 116 civila; poginulo 194 hrvatskih branitelja i 165 pripadnika JNA iz Crne Gore, 443 osobe zatočene su u logorima Morinj i Bileća, prognano je 33 hiljade osoba i uništen 2.071 stambeni objekat", ukazali su iz CGO, HRA i DOCUMENTE.
Prema njihovim riječima, u Crnoj Gori je, donekle, shvaćeno kolika je greška i tragedija učinjena u dubljem društvenom smislu, ali nije došlo do procesa lustracije.
"I sam proces evropskih integracija neće moći da se izvede do kraja, dok se procesi za ratne zločine, koji ne zastarijevaju, ne dovedu na nivo na kome je moguće utvrditi krivičnu odgovornost", smatraju u ovim NVO.
Činjenica je, kako su ocijenili, da do danas, nakon, 24 godine od napada na Dubrovnik, nije vođen ni jedan proces zbog zločina izvršenih na dubrovačkom ratištu.
"Napad na Dubrovnik se ne smije zaboraviti. On će i dalje ostati crna mrlja crnogorske istorije, koja neće izblijediti ako se ne istraje na identifikovanju i kažnjavanju onih koji su odgovorni za stradanja nevinih", poručili su iz CGO, HRA i DOCUMENTE.
MINA
