Nezavisni poslanik, Damir Šehović, rekao je da se zna da je problem u primjeni Zakona ogroman i da se on polovično poštuje, odnosno da je od 762 ugovora o kreditu, 129 sporno.
“Tu bi se reklo da se Zakon uglavnom poštuje, ali ako tome dodamo da je ukupna vrijednost spornih potraživanja 66 miliona eura, a da je ukupna vrijednost svih 762 ugovora 129 miliona eura, dolazimo da je pola od toga sporno”, precizirao je Šehović.
On je na sjednici Odbora za ekonomiju rekao da postoji dobra volja da se riješi taj problem.
“Meni se čini da je Zakon sam po sebi dovoljno jasan i da na cjelovit način tretira sve klijente koji su podigli kredite kod HAAB, pa na osnovu toga i kredite koji su kod Heta Asset Resolutiona”, smatra Šehović.
Banka se, kako je ocijenio, igra sa svojim kredibilitetom, jer je u obračunima koje je nudila klijentima konstatovana greška na štetu klijenta, što je čudno, jer je riječ o stvarima koje su lako provjerljive.
“Da li da Skupština insistira na dosljednom tumačenju Zakona i ostavi klijentima mogućnost da pred nadležnim sudom ostvaruju svoja prava što će trajati, a sa druge strane klijenti oštećeni budući da će jedan nemali dio morati da ustupe za advokatske usluge ili da budemo proaktivni i uđemo u proceduru izmjene Zakona tako da ove stvari nesporne dodatno preciziramo i dovedemo sebe u situaciju da do kraja godine imamo izmijenjen Zakon, što bih predložio da se radi u punoj konsultaciji sa CBCG”, pitao je Šehović.
Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) i predsjednik Odbora, Aleksandar Damjanović rekao je da je spreman da da ličnu podršku, ali da je jasno da je odgovornost za izglasavanje na Demokratskoj partiji socijalista (DPS), jer bez njihovih 30 poslanika nema većine.
“Za Zakon je neophodna većina od 41 glas i u ovom trenutku u radu parlamenta učestvuje 65 poslanika”, dodao je Damjanović.
On smatra da će se dosta tih stvari rješavati kroz sudske sporove, što će uticati na dalje iscrpljivanje klijenata, pri čemu će jedan dio i dalje biti oštećen.
“U eventualnom dogovoru treba da se procijeni da li treba nešto mijenjati u propisima ili insistirati na dosljednoj primjeni Zakona. Takođe ćemo sačekati da dobijemo rezultate postkontrole nadzora nad HAAB-om”, rekao je Damjanović.
Direktor Sektora za kontrolu u Centralnoj banci (CBCG), Darko Bulatović, kazao je, obrazlažući Izvještaj CBCG o nadzoru nad primjenom Zakona o konverziji kredita u švajcarskim francima CHF u eure, da je postupak kontrole nad HAAB još u toku.
“Ključni problem koji se otvorio, a koji nije bilo moguće rješavati u skladu sa odredbama Zakona, odnosi se na problem nadzora i donošenje mjera nad kategorijom kredita koji se nalaze kod posebnog preduzeća koje nema upravljačku i svojinsku vezu sa HAAB, a to je Heta Aset Resolution, koje je osnovano u Austriji u toku postupka sanacije HAAB-a”, objasnio je Bulatović.
Problem je, kako je dodao, nastao i sa postupanjem sa određenom kategorijom kredita koja kod HAAB više nije u portfoliju, a to su oni koji su naplaćeni bilo kojim vidom naplate.
“U nadzoru i kontroli banke preduzeli smo određene mjere, pri čemu nam je banka 1. decembra uputila izjašnjenje na izvještaj, kao i da je pristupila korekcijama u skladu sa našim nalazima”, rekao je Bulatović.
Damjanović je pitao da li je od 1. decembra do 7. decembra banka dala prigovore i kakva je procedura ako oni postoje.
Bulatović je odgovorio da je HAAB dostavila stavove banke CBCG, pri čemu postoje tri tačke u kojima je intervenisala.
“U 54 slučaja utvrdila je grešku u izračunu interkalarne kamate i drugih troškova koji se uključuju u efektivnu stopu, kao i da je stupila korekciji tih izvještaja. Takođe je banka redefinisala obrasce ponuda sa ključnim informacijama i uključila pravo klijenta na prevremenu otplatu kredita”, precizirao je Bulatović.
Poslanik Pozitivne Crne Gore, Goran Tuponja, pitao je da li HAAB ima neke vremenske odrednice kada bi to trebalo da dovede u red.
Bulatović je rekao da smatra da bi HAAB trebalo za nekih desetak dana da postupi onako kako je CBCG predložila, a ako ne bude tako, uslijedila bi mjera CBCG.
Damjanović je pitao kada je društvo Hypo development promijenilo naziv u Heta Asset Resolution i kada je promijenjena vlasnička struktura.
Bulatović je rekao je da Heta Asset Resolution registrovana 3. jula ove godine.
On je objasnio da se od 129 spornih potraživanja, 90 odsto odnosi na preduzeća, krediti se kreću od, za građane 30 hiljada eura do pet miliona eura za preduzeća.
Poslanik SNP-a, Srđan Milić, rekao je da mu sve što je rađeno izgleda kao da je u pitanju kriminalno udruženje.
“Ne smijemo da dozvolimo prebacivanje loptice ko će ovo da završi. Imamo moralnu obavezu da ovo završimo, ovo je klasični organizovani kriminal, tu govorim o načinu kako su data ova sredstva i kako HAAB vodi ovaj proces”, dodao je Milić.
Poslanik DPS-a, Zoran Jelić, ocijenio je da je HAAB prepoznala dvije grupe kredita i različito ih tretira, a to važi i za klijente, koji se dijele na one na koje se zakon odnosi i na one na koje se zakon ne odnosi.
“Dobro bi bilo da zajednički nađemo kompromis i riješimo ovaj problem. Treba da pošaljemo poruku da želimo ovo da riješimo, a da pri tom nikog ne oštetimo”, ocijenio je Jelić.
On je naveo da bi poslanici učinili napor da se taj problom riješi, da li amandmanima ili tome slično, a u tome je važna i uloga CBCG. (Mina BUSINESS, Portal RTCG)