Susret predstavnika Nacionalnog parka Skadarsko jezero, udruženja ribara sa obadvije strane i upravljača vodnog dobra Albanije su organizovali načelnici granične polcije Crne Gore i Albanije.
Problem
Kako je za Pobjedu rekao direktor Nacionalnog parka Skadarsko jezero Goran Škatarić ribari su ukazali da postoji problem sa fondom ribe u Skadarskom jezeru tako da su sa albanskim predstavnicima dogovorili da otvore neka pitanja na zajedničkoj osnovi.
- Količina ribe koja se mrijesti u more, a stanuje u slatkovodonom bazenu Skadarskog jezera se drastično smanjuje i taj pad moramo zaustaviti - kazao je Škatarić.
On je objasnio da se radi o migracionoj morskoj ribi koja kroz jezero dolazi u Jadransko more.
- Dogovorili smo se da sagledamo mogućnost prevazilaženja problema kada je u pitanju flora i fauna u Skadarskom jezeru kao i kada su u pitanju u aktivnosti u graničnom dijelu. Ima određenih propusta na dijelu rijeke Bojane gdje su Albanci postavili rešetke koje se nekontrolisano koriste - kazao je Škatarić.
On se nada da će taj problem pregovorima riješiti. Postoji inicijativa, kako je dodao, da se dogovore o zajedničkom vremenskom intervalu kada bi bio zabranjen lov.
- Evidentno je da je ribe manje, a naše kolege Albanci to opravdaju sa time da imaju određene vremenske periode puštanja ribe.Mislim da ima razumijevanja sa njihove strane i smatram da ćemo u narednom periodu dogovoriti što efikasniju zaštitu Skadarskog jezera sa obadvije strane - kazao je Škatarić.
Ihtiolog Danilo Mrdak,prodekan sa Prirodno matematičkog fakulteta u Podgorici naglasio je da je najveći problem smanjenja riba upravo rešetke koje su Albanci postavili na rijeci Bojani koje se nekontrolisano koriste.
- Rešetke hvataju migratorne ribe koji idu iz jezera prema moru. U našem dijelu Skadarskog jezera zbog toga ima sve manje skakavice, kuble i nekih vrste manje bitnih za ribarstvo koje dolaze iz mora. Potrebna nam je pomoć kolega iz Albanije da vidimo na koje način rade ove riblje zamke, kada je dozvoljen lov, koliko sati dnevno. Moramo da nađemo zajednički jezik jer određena količina ribe mora da prođe u naš dio jezera zbog ribolovaca koji su sve više na gubitku - tvrdi Mrdak.
Ispitivanja
Kako on objašnjava rešetke su na Bojani već decenijama, postoje od 70-tih godina, ali tada su postojale regulative i poštovao se zakon.
- Bio je dogovor između dvije države i nije bilo toliko problema. Vodila se statistika o svakom kilogramu ulovljene ribe. Sada toga više nema. Zahvaljujući projektu koji radimo sa GIZ-om imamo tačne podatke o količini ribe- kazao je Mrdak.
Najugroženija riba je prema ispitivanjima jadranska jesetra koja je potpuno iščezla.
- To je riba kojakoristi jezero za mrijest i onda ide u more i tamo se hrani. Posljednjih 30 godina uopšte nije uhvaćena i ne znamo šta se s njom dešava. Ona je bila interesantna kao prirodna rijetkost. Tu su zatim dvije vrste lista, orada, levrek, a isto moramo da napomenem da je jegulja veoma bitna - kazao je Mrdak.
U Albaniji kako on ističe postoje dvije fabrike ribe i oni su kako kaže prepozanli ribu kao resurs.
- Prava je šteta što naša fabrika riba ne funkioniše, jer bi to omogućilo kontrolisano tržište. Riba bi se pomjerila i iz neke sive zone ušla bi u neku realnu zonu. Ribolovci bi imali regulisan plasman i otkup ribe. Kada imate obilje resursa uvijek se razmišlja šta sa tim resursom, jer kad ulovite ribu ona je kvarljiva i mora se prodati za dan- dva - ističe Mrdak.
Predsjednik Udruženja ribara Crne Gore Emro Duraković koji je i inicirao susret sa albanskim kolegama smatra da je sastanak bio veoma značajan i da postoji pozitivne vibracije sa obadvije strane da se riblji fond sačuva.
- Riba iz Bojane već 20 godina sve manje dolazi u naš dio Skadarskog jezera. Skoro da je i nema. Sastali smo se da se dogorovimo da se rešetke na Bojani maknu i da dokažemo da nema potrebe da ta riba bude blokirana - kazao je Duraković.
Kako je naglasio na crnogorskom dijelu Skadarskog jezera živi više od 400 porodice i imamo oko 250 profesionalnih ribolovaca, pa je problem ribljeg fonda važan za ovaj broj porodica.
Menadžer Ribolovnog saveza AlbanijeArijan Cinari kazao je da su oni oformili ribolovnu agenciju u Skadru koja se brine o monitoringu ribe u Skadarskom jezeru u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede.
- Skadarsko jezero je za nas jedan od najbitnijih prirodnih resursa na sjeveru Albanije i zahvaljujemo Crnogorcima koji su pokrenulo inicijativu da ovaj resurs zajednički očuvamo - kazao je Cinari.
On smatra da čovjek veoma bitan faktor u rješavanju problema jezera.
- Ako mi nevodimo računa i ilegalno lovimo ribu u jezeru koje je naše najveće blago može doći do totalnog nestanka nekih vrsta ribe. Mi smo već u saradnji sa Ministarstvom poljoprivredne pokrenuli neke incijative i nadamo se da će ovaj sistem u narednih 10 godina biti unaprijeđen - kazao je Cinari.
On je ukazao na problem sa rešetkama na Bojani na dijelu koji je sada u privatnom vlasništvu.
- Mislim da tu nema velikog problema i da se možemo dogovoriti. Moramo nastaviti započete pregovore i na najbolji način riješiti ilegalno ribarstvo i čistoću jezera - istako je Cinari.
Mrdak: Jegulja globalni problem
Kako nam je objasnio ihtiolog Mrdak količina jeguljeje u zadnjih godina drastičano opala i to je postao globalni problem.
- Tako cijenjena jegulja kod nas dolazi svake godine čak iz Meksičkog zaliva kao larva.Prvi talas stiže u januaru, zadnji je u aprilu. Ulazi kroz Bojanu, dio je nekad išao Drimom do Ohrida, sad zbog brane ne može, a veliki dio je išao u Skadarsko jezero, a onda u Moraču, Cijevnu, Zetu...- kaže Mrdak.
On je objasnio da mi imamo Evropsku direktivu o jegulju koju moramo da ispunimo kao zemlja koja treba da uđe u Evropsku unija.
- To podrazumijeva da moramo da dozvolimo da 40 odsto ove populacije krene u migracije stigne kroz Jadranskog more do Sredozemnog i Meksičkog zaliva. Ako se ne dogovorimo sa kolegama iz Albanije i ako ovakve ustave budu radile na nama nepoznat način, čitav nam je posao zaludan - kazao je Mrdak. (Pobjeda)
