Konferenciju je otvorio Ian Viting, britanski ambasador u Crnoj Gori koji je govorio o motivima ambasade da bude dio ovog projekta istaknuvši tom prilikom:“Svako ko živi u demokratskom društvu svjestan je značaja uloge medija. Demokratija teško da može nastati i opstati bez slobodnih medija, koji na profesionalan i etički način izvještavaju o temama od javnog interesa. U Crnoj Gori, kao i u svim društvima koja prolaze kroz period tranzicije, ova uloga je, ako je to moguće, još važnija. Na medijima je da istražuju slučajeve, izvještavaju, dovode u pitanje uvriježena mišljenja i običaje”. Istovremeno on je konstatovao “I pored toga što igraju izuzetno važnu ulogu, njihov položaj je veoma ranjiv. Mediji širom svijeta se suočavaju sa finansijskim izazovima, a situacija je još teža na malom crnogorskom tržištu”. Dalje, on je podsjetio i na ocjenu Evropske komisije o Crnoj Gori da “nesigurna ekonomska situacija novinara izlaže ih riziku od miješanja u uredničku politiku i moguće autocenzure, a negativno utiče i na kvalitet izvještavanja i profesionalnost”. Na kraju, on je izrazio zadovoljstvo “što smo imali priliku da podržimo rad naših prijatelja iz Centra za građansko obrazovanje na projektu “Jednake šanse za sve medije u Crnoj Gori”. Očekujem da će on doprinijeti većoj transparentnosti i preciznijoj definisanosti mehanizama finansiranja medija. Konačni rezultat će biti zdravija medijska scena i bolji položaj i rad medijskih radnika. Od toga i država Crna Gora i njeni građani mogu imati samo koristi”, zaključio je Viting.
Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a, je naglasila da “samo u normativno i institucionalno jasnom prostoru možemo govoriti o slobodi medija, medijskom pluralizmu i konkurentnom medijskom tržištu. Ali, svi ovi principi su danas narušeni u Crnoj Gori. Ne postoje jasni kriterijumi za dodjelu sredstava medijima iz javnih izvora, što za posljedicu ima da se diskreciona ovlašćenja lako pretvaraju u razne vidove zloupotreba. Pojavljuje se protekcionizam, a mediji guraju u polarizaciju i samo medijsko tržište pretvara u namještenu utakmicu, što dodatno negativno utiče na već prilično zabrinjavajuće stanje na medijskoj sceni u Crnoj Gori. U takvim okolnostima sužava se prostor slobode, partikularni interesi postaju dominantniji od profesionalne etike, a crnogorsko društvo, sa građaninom i građankom u njegovom središtu, postaje žrtva obračuna vlasti sa “nepodobnim” medijima ali i internih medijskih ratova“. Ona je navela da “nalazi CGO-apokazuju da finansiranje medija iz javnih fondova u Crnoj Gori ostaje neregulisano, nekontrolisano i netransparentno, kao i da vlasti vlasti nijesu uložile napore kako bi se ova oblast unaprijedila iako je tema otvorena već četiri godine i predmet je rastuće zabrinutosti i relevantnih međunarodnih organizacija jer to predstavlja sofisticiran, ali moćan, oblik pritiska na medije, podriva konkurentnost na tržištu i razvoj medija, a posebno onih koji imaju kritički otklon prema vlastima.“ Uljarević je, takođe, rekla: “Znam da se godinama mnogi ljute i pokušavaju da ospore nepobitne činjenice koje predstavljamo, ali postoje upravo brojke koje su zasnovane na zvaničnim odgovorima organa javnih sektora su dokazi da vlasti «nagrađuju» one medije koji pozitivno izvještavaju o njima kroz selektivna izdvajanja za oglašavanje i druge javne fondove - i praktično «kažnjavaju» kritički orijentisane medije kroz uskraćivanje tih istih sredstava. Vrijedi podvući da se radi o novcima poreskih obveznika koji imaju, ipak, različita mišljenja o društveno-političkoj situaciji i takva ulaganja u medije su izraz i nepoštovanja tih različitosti naših građana i građanki. ” Ona je ocijenila da je„teško naći objektivnu argumentaciju zbog čega mediji u Crnoj Gori ne bi trebali da imaju jednake šanse i stoga se nadam da ćemo tokom današnje diskusije doći i do novih, konstruktivnih prijedloga koji bi doprinijeli da ovo pitanje uredimo na nediskriminatoran i održiv način“. „U konačnici vlast će se i u Crnoj Gori jednog dana promijeniti, i oni koji su sada u povlašćenom položaju, ukoliko ostane ovakvo stanje, mogu sebe naći u potpuno suprotnoj situaciji. I zato nema razloga da se svi mediji zajedno ne zalažu za uslove koji im obezbijeđuju poštenu konkurenciju i sužavaju prostor za pokušaje kontrole od strane vlasti“, zaključila je Uljarević.
Mira Popović, saradnica na programima u CGO-u je predstavila sam tok istraživanja i istakla da je od 342 organa javnog sektora koja su obuhvaćena istraživanjem odgovor dostavilo 226 odnosno 66% organa, dok odgovor nije dostavilo 116 organa ili 34%, pri čemu je prosjek čekanja na informacije bio 90 dana. Pri tome je pojasnila da postoje dvije grupe organa koje nijesu dostavile odgovore: organi koji su se opredijelili za princip ćutanja administracije i organi koji su na dostavljeni zahtjev neosnovano odgovorili odbijajućim rješenjem. „U oba slučaja, treba konstatovati da je porazno da institucije koje se finansiraju od sredstava poreskih obveznika odbijaju da polože račune o načinu trošenja tih sredstava, što svakako budi sumnju u način na koji su ta sredstva, kome i za koje svrhe dodijeljena“, naglasila je Popović. Na „crnoj listi“netransparentnih organa, kako je iznijela Popović, prema sprovedenom istraživanju, našli su se: Ministarstvo ekonomije, Ministarstvo rada i socijalnog staranja, Ministarstvo saobraćaja i pomorstva, Glavni grad Podgorica, Opština Bar,Opština Ulcinj, Opština Plav, Agencija za zaštitu životne sredine, Agencija za promociju stranih investicija, Institut za javno zdravlje, Nacionalni parkovi Crne Gore, Aerodromi Crne Gore, Plantaže «13 jul» i Željeznička infrastruktura, od onih subjekata koji pripadaju Vladi, lokalnoj samoupravi ili su identifikovani kao veći potrošači na medijskom tržištu.
Detaljne nalaze godišnjeg istraživanja o javnoj potrošnji u medijskom sektoru u Crnoj Gori za 2014. predstavila je Ana Nenezić, koordinatorka programa u CGO-u. Ona je na kraju, takođe, akcentirala zaključke i preporuke.
Nakon prezentacija uslijedila je diskusija u kojoj su učešća uzeli predstavnici različitih medija i institucija.
Konferencija je završna faza u realizaciji projekta „Jednake šanse za sve medije“, koji CGO sprovodi uz podršku Britanske ambasade, a realizuje se u okviru CGO potprograma Mediji i demokratija. Cilj projekta je da doprinese podizanju svijesti o odgovornom trošenju novca iz Budžeta Crne Gore kroz ukazivanje na odnos koji javni sektor u Crnoj Gori ima prema medijima, kroz novčana izdvajanja na osnovu ugovorenih usluga. U tom pravcu, CGO je od maja do decembra 2015, na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, prikupio podatke koji se odnose na to kojim medijima, agencijama za odnose sa javnošću, produkcijskim kućama i agencijama za istraživanje javnom mnjenja, i u kojem iznosu, su organi javnog sektora na osnovu ugovora o pružanju usluga, specijaliziranih usluga ili po drugim osnovama uplatili novčana sredstva. Prikupljeni podaci su analizirani i dio su izvještaja Jednake šanse za sve medije u Crnoj Gori? koji je predstavljen na konferenciji.
Skup je okupio oko 40 predstavnika/ca medija, Vlade, nevladinih organizacija, političkih partija i diplomatskog kora.
