Đukanović je kazao je da ova godina najznačajnija za državu od obnove nezavisnosti, prije svega zbog poziva za članstvo u NATO.
"To je veliko priznanje za reforme koje smo napravili da bi dostigli NATO standarde. Po prvi put u novijoj istoriji poziv je upućen samo jednoj zemlji, i to van Samita Alijanse. Sve to nas obavezuje da nastavimo sa reformama, kao i nastavljanjem jačanja podrške za članstvo", rekao je premijer na otvorenoj sjednici Vlade koja se održava na Cetinju.
Đukanović je ocijenio da država ima i odličan intenzitet u procesu pristupanja Evropskoj uniji.
"Otvorili smo 22 poglavlja, a ispunjena su i početna mjerila u sedam poglavlja, od kojih se većina smatra najzahtjevnijim. Stvaranjem preduslova za otvaranje tih poglavlja, Crna Gora je pokazala da je njena administracija spremna da izvršava i najkomplikovanije zadatke".
Vlada je, kazao je premijer, i tokom ove godine veliku pažnju posvetila jačanju vladavine prava.
"Od otvoranja poglavlja 23 i 24 usvojeno je 47 reformskih zakona i time faktički zaokružen normativni okvir u ovoj oblasti. Takođe, bili smo fokusirani na formiranje posebnih institucija- Specijalno tužilaštvo, specijalizovane jedinice za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Evidentni su brojni pozitivni pomaci u radu sudstva. Po procentu riješenosti po prilivu građanskih predmeta naše sudstvo je među najboljima u Evropi, zajedno sa njemačkim, austrijskim i ukrajinskim", precizirao je premijer.
To su, kako je ocijenio, krupni iskoraci u jačanju vladavine prava.
"Sve je to prepoznato u Izvještaju o napretku za Crnu Goru, koji je napozitivniji ikad".
Đukanović je kazao da je ova godina bila uspješna i na polju ekonomske politike.
"Očekivani rast je znatno iznad planiranog, i gotovo je dva i po puta viši od zemalja regiona i prosjeka eurozone. Projektovani ekonomski rast prema najnovijoj prognozi Evropske komisije u eurozoni će biti 1,6 a u EU 1,9 odsto. Crna Gora će ove godine ostvariti ekonomski rast od 4,3 odsto, što je pretežno rezultat odlične turističke sezone, tempa realizacije investicije. Od zemalja EU samo Irska će imati veći rast, od šest odsto, a samo je za Maltu i Češku je predviđen rast od 4,3 odsto".
Takav rast je, dodao je premijer, uticao je na smanjenje nezaposlenosti.
Prema riječima Đukanovića, rezultati na polju demokratskog i ekonomskog razvoja kao i napredak u procesu integracija u NATO i Evropsku uniju, toliko su vredniji jer ostvareni u otežanim političkim uslovima, prekomponovanja i dodatnog antagoniziranja domaće političke scene.
„Razlozi za to su višestruki – u opoziciji je došlo do raskola i pregrupisavanja za sada bez efekta na snaženje tih stranaka i bez doprinosa većoj političkoj konkurentnosti. Od podjela nije imuna ni Socijaldemokratska partija, koja je dio vlasti, a ti procesi su uvećali već ranije iskazano nepovjerenje unutar vladajuće koalicije. Nastavljena je praska opozicije da umjesto dobrih programa, kojim bi se kvalifikovali kao alternativa vlasti, svoj prestiž pokušavaju graditi na usiljenom suprostavljanju svemu što vlast predlaže, pa makar to bilo i na očiglednu štetu države“.
Dio opozicije prizivao spoljnu intervenciju
Premijer je ponovio da se dio opozicije opridijelio i na nasilno preuzimanje institucija, „otvoreno prizivajući spoljnu intervenciju, koja bi narušila crnogorsku suverenost, i zaustavila članstvo u NATO“.
Đukanović smatra da je najkrupniji politički problem u ovoj godini bio narušavanje matrice u odnosu između Vlade i Skupštine.
„Tačnije odnosa Vlade i parlamentarne većine. Time je zamagljena linija političke odgovornosti, ugrožena funkcionalnost sistema i princip podjele vlasti. Zato su ove godine u parlamentu donošene odluke suprotno nacionalnim interesima, bez obzira što sve svaka od njih pokušala opravdati demagoškim argumentima. I u takvim neregularnim uslovima, uspjeli smo da očuvamo stabilnost“, naveo je premijer.
.Najveći interes u budućnosti je, tvrdi Đukanović, kontinuirani i dinamični politički i ekonomski razvoj.
„Zato je primarni interes ove a vjerujem i svih budućih Vlada, duguročno stabilni ekonomski rast od 4-5 odsto. To je jedini put kojim možemo stići razvijenije zemlje“.
Đukanović je ocijenio da će izbori koji će biti održani naredne godine biti odlična prilika da se u duhu dostignutih demokratskih tekovina formira legitimna i funkcionalna vlast koja će bez ostatka biti posvećena nacionalnim interesima.
„Zato i smatram da je najvažniji politički zadatak svih odgovornih političkih struktura da argumentovanim dijalogom, sa osloncem na saradnju sa specijalizovanim međunarodnim organizacijama doprinesu stvaranju svih pretpostavki za orgnizovanje transparentnog, demokratskog izbornog procesa u finalu kojeg će Crna Gora dobiti kredibilnu, autoritativnu i efikasnu Vladu koja će moći neometano da vodi politiku daljeg svestranog napretka naše zemlje. Dakako, ovakav politički rasplet olakšaće ostvarivanje naših obaveza iz okvira pristupnih pregovora za članstvo u NATO i ubrzati proces ratifikacije pristupnog protokola, kao i ispunjavanje obaveza u pregovaračkom procesu sa EU. Zato, na tragu ocjene da je godina za nama bila veoma uspješna za Crnu Goru, vjerujem, možemo podijeliti i optimizam da 2016. može biti još uspješnija“, zaključio je on.
Pametno se zadužujemo
Govoreći o nivou javnog duga koji će u 2016. dostići 64 odsto BDP-a, Đukanović je kazao da su strukturne reforme najvažnije, te da ih Vlada mora preduzeti da bi vratila javni dug u okvir Mastrihta.
To, kako kaže, znači jačanje prihodne strane i racionalizaciju potrošnje i unapređenje kvaliteta usluge
On je ponovio da je važno pitanje, za šta se koristi novac od novih zaduživanja.
“Za mene zaduživanje nije opasno, ako znači pametno investiranje, po mom sudu ono u Crnoj Gori znači pametno investiranje, jer je rezultat toga ovaj rast BDP-a u ovoj godini je ostvaren u gotovo svim djelatnostima. Sve to ne bi bilo moguće da mi nijesmo imali tako pametnu kapitalnu potrošnju”, poručio je Đukanović.
Premijer je ponovio da od 688 miliona eura, planiranih zaduživanja u ovoj godini, 391 milion namijenjen je za refinansiranje duga.
“Mi na taj način ne povećavamo dug”, saopštio je Đukanović i dodao da je 255 miliona eura zaduživanje za autoput.
“Nema nikakavog straha od održivosti javnog duga, dok održavamo tempo rasta, problem bi bio u slučaju da zaostajemo sa rastom”, poručio je Đukanović.
Sjednici prisustvuju čelnici državnih organa, lokalnih samouprava, kao i predstavnici stranih investitora. (Portal RTCG)
