Kurs eura je u odnosu na američku valutu ojačao 0,6 odsto na 1,0925 USD, prenosi SEEbiz.
Dolar je oslabio i u odnosu na japansku valutu, 2,5 odsto na 117,30 JPY, najniži nivo u četiri i po mjeseca.
Snažan skok japanske valute posljedica je oštrog pada cijena dionica na najvećim svjetskim berzama, što je navelo ulagače da potraže sigurnije utočište za svoj kapital, kao što su japanska i švajcarska valuta.
Loš početak godine na Vol stritu i drugim najvećim svjetskim berzama posljedica je previranja na kineskim tržištima, nakon niza podataka koji ukazuju na dalje usporavanje rasta druge najveće svjetske ekonomije.
Ulagače je uznemirila kineska centralna banka koja je dopustila pad kursa juana u odnosu na dolar, na najniže nivoe od 2011. godine, što je izazvalo strahovanja da je situacija u ekonomiji Kine lošija nego što se mislilo i da bi taj potez mogao izazvati novitalas devalvacija valuta ostalih zemalja u regiji.
“Sve trenutno zavisi od zbivanja u Kini. U petak su se tržišta donekle smirila, ali prilično sam siguran da bi naredne sedmice moglo biti još nekoliko dana sličnih onima na samom početku godine”, kazao je direktor u Bank of Tokyo-Mitsubishi UFJ, Derek Halpenny.
Glavna tema na tržištu ostaje ona o tempu slabljenja juana. Rojters piše kako je kineska centralna banka pod povećanim pritiskom političkih savjetnika da dopusti brži i oštriji pad kursa juana, možda između deset i 15 odsto.
"Istovremeno održavanje stabilnog kursa juana u odnosu na dolar, autonomije monetarne politike i otvoren kapitalni račun biće izuzetno teško postići, osim ako je Kina spremna da nastavi s trošenjem valutnih rezervi", navode stratezi Barclaysa u bilješci klijentima.
Kineske monetarne vlasti u petak su zaustavile klizanje juana intervencijama preko banaka u državnom vlasništvu, ali i zabranom kineskim bankama da prodaju dolare.
“Međutim, već postoje znaci da otpor Kine deprecijaciji juana slabi”, kazali su analitičari Barclaysa.
Dolar se našao pod pritiskom nakon izvještaja o zapošljavanju u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD). Doduše, u decembru je otvoreno 292 hiljada novih radnih mjesta, više od očekivanja, što pokazuje da se nastavlja stabilan rast američke ekonomije.
Međutim, nijesu istovremeno porasle i plate, što znači da inflacija neće tako skoro dostići dva odsto, koliko cilja američka centralna banka. To je podstaklo špekulacije da će Federalne rezerve (Fed) usporiti tempo planiranog povećanja kamata u ovoj godini.
“Podaci navode na zaključak da će inflacija u ovoj godini biti slaba. Fed-u će stoga biti teško da u četiri navrata ove godine poveća kamate”, rekao je Charles St-Arnaud, strateg u kompaniji Nomura Securities.
Postoji i mogućnost da zbog previranja na tržištima Fed odloži povećanje kamata, kao što je to učinio u septembru prošle godine zbog nesigurne situacije u svjetskoj ekonomiji.
