Komentarišući napad na izvršnog direktora NVO “LGBT Forum Progres” Stevana Milivojevića, sagovornica Portala Analitika je kazala da u crnogorskom društvu „koje ima visok stepen tolerancije na nasilje a istovremeno veliku odbojnost prema seksualnoj različitosti, manjina koja "krši" rodne norme od strane mladih muškaraca se percipira kao pogodno sredstvo da se pokaže muškost, dokaže svoja heteroseksualnost i dobije podrška okoline“.
Jaredić smatra da u našoj zemlji postoji generalno negativan stav prema svim osobama koje nisu heteroseksualne orjentacije.
„Društvo kao naše rigidno patrijarhalnih shvatanja nameće rodne uloge po kojima muškarci moraju biti "mačo" a žene nježne i poslušne. Svako odstupanje od ovih nametnutih pravila doživljava se kao namjerni prkos i neposlušnost, pa čak i u slučajevima kada se ne radi o homoseksualcima već o osobama koje su percipirane kao takve. U psihologiji postoji termin koji se zove "pomjeranje agresivnosti" a opisuje pojavu kada osoba iz nekog razloga, najčešće straha ili nametnutih društvenih normi, ne može da ispolji agresiju prema stvarnom izvoru frustracije i onda agresiju premješta na druge objekte. Na one koje doživljava manje opasnim ili one u kojima će biti podržan od okoline“, objašnjava psihološkinja NVO „Centar za ženska prava“.
Napominje da crnogorsko društvo još uvijek ima prilično homogen stav u odnosu na homoseksualnost, te da je nasilnik svjestan da neće doživjeti osudu.
„Pomjeranje agresivnosti je jedan od važnih izvora predrasuda i progona. Želim da istaknem da prethodno navedeno doživljavam kao objašnjenje ali ne i opravdanje za česte fizičke i verbalne napade na gej osobe. Nasilje bilo kakve vrste je nedopustivo ponašanje“, smatra sagovornica Portala Analitika.
Mišljenja je da su gej muškarci u Crnoj Gori češće mete napada iz prostog razloga što su vidljiviji, ali i da joj je iskustvo u radu pokazalo da žene, koje su heteroseksulane orjentacije samo zbog toga što odbijaju da se uklope u rodne stereotipe koje im nameće društvo trpe osudu svoje okoline.
„Vjerujem da je isti slučaj i sa gej osobama“, pojašnjava Jaredić.
Brojni su faktori, kako smatra psihološkinja „Centra za ženska prava“ za rješenje problema nasilja prema gej muškarcima. Tvrdi da je jedan od mehanizama zaustavljanja nasilja da institucije pokažu nultu toleranciju na nasilje i počinioce ovih djela kazne.
„Pod ovim podrazumijevam i one koji počine verbalno nasilje. Ono je mnogo češće, rjeđe se procesuira, a njegov uticaj na psihu nije ništa manji od onog koje izaziva fizičko nasilje“, kaže sagovornica Portala Analitika.
Dodaje da je veoma važan kontinuirani rad na podizanju svijesti građana.
„Kada društvo ovakvo ponašanje doživi kao neprihvatljivo, mladi ljudi neće imati potrebu da se dokazuju. Neka istraživanja su pokazala da povoljnije stavove u odnosu na homoseksualnost imaju oni pojedinci koji u svom okruženju imaju osobu "drugačije" seksualne orjentacije. Odnosno, da negativniji stav imaju oni za koje je homoseksualnost nešto nepoznato i daleko. Iz ovih razloga gej populaciju treba činiti vidljivijom“, tvrdi Jaredić.
Smatra da Parada ponosa igra veliku ulogu kada je u pitanju vidljivost LGBTIQ zajednice.
„Ne znam da li su rađena neka uporedna istraživanja, ali moj utisak je da su one, uz uopšteno veću vidljivost LGBT poplulacije kroz organizacije koje se bave njihovim pravima, ipak izazvale promjene stavova makar kod nekih ljudi“, zaključuje psihološkinja NVO „Centar za ženska prava“.
Podsjećamo, dvojica nepoznatih mladića su 11. decembra u blizini objekta Pošte Crne Gore, kod glavne željezničke stanice, napali i udarili nekoliko puta Milivojevića koji je i član vladinog Savjeta za zaštitu od diskriminacije.
K.Ć.
