Haos u EU zbog migranata: Da li će talas izbjeglica iz Sirije zaobići Crnu Goru?

Kada je u pitanju crnogorski okvir, 2015. godine je došlo do pada broja tražilaca azila, kojih je u drugoj polovini godine bilo svega 26. Prateći stanje u regionu, nadležni organi su oformili Operativni tim za sistem azila koji je sproveo pripreme za eventualni priliv migranata i izbjeglica. Međutim, iako se očekivalo da će nastupanjem zime doći do promjene migrantske rute, Crnu Goru za sada nije pogodio talas izbjeglica koji mjesecima potresa Evropu.

Objavljeno: 19. 01. 2016 - 00:00 Promjenite veličinu teksta: A A A

Piše: Marija VUKSANOVIĆ

Prethodna godina je označila dramatičan trend rasta broja raseljenih lica, nezabilježen u novijoj istoriji. Zabilježeno je više od 1 200 000 tražilaca azila; najveći broj izbjeglica prema zemlji porijekla je iz Sirije, Avganistana i Somalije. Samo u Mađarskoj je otkriveno hiljade neregularnih graničnih prelaza; procenjuje se da je putem Grčke u EU dospjelo 211 000 ilegalnih migranata. Privremeno su uvedene pasoške kontrole u okviru šengenskog prostora, u Francuskoj, Danskoj, Norveškoj, Švedskoj, Austriji i Njemačkoj.

marija2

Migranti problem broj 1 u EU: Rješavanje pitanja migracija, stoga, sa razlogom predstavlja prioritet Evropske komisije, čini se jedan od najsloženijih. Tim prije što je izvjesno da Evropska agenda za kvalitetnije upravljanje migracijama, čiji treći implementacioni paket je usvojen u decembru 2015, kao i sistem kvota za solidarnu raspodjelu izbjeglica ne nailaze na jednak politički prijem kod država članica.

Problem predstavljaju i formalno-pravni uslovi. Recimo, Velika Britanija i Irska, prema Ugovoru o funkcionisanju EU, imaju pravo da učestvuju u ovoj raspodjeli jedino ako to žele (tzv. opt-in opcija).

Konflikti migranata sa građanima: Ono što posebno zabrinjava je otvaranje konflikata na teritoriji EU i porast rizika od ksenofobije sa jedne strane, i potreba zaštite izbjeglica od torture i protjerivanja sa druge.Ovakav trend zahtijeva hitan odgovor evropske zajednice, kroz suočavanje sa fenomenom prisilnih migracija i rješavanje kriza koje izazivaju migratorna kretanja. Zato se u 2016. godini očekuje revizija „Dablina“ i evropske regulative koja se odnosi na legalne migracije. Predviđeno je i povećanje finansijske pomoćiza rješavanje izbjegličke krize, koja će dostići iznos od 10 milijardi eura za period 2015/2016.

Kada je u pitanju crnogorski okvir, 2015. godine je došlo do pada broja tražilaca azila (približno isti broj kao 2011.) kojih je u drugoj polovini godine bilo svega 26. Prateći stanje u regionu, nadležni organi su oformili Ope­ra­tiv­ni tim za si­stem azi­la koji je sproveo pri­pre­me za even­tu­al­ni pri­liv mi­gra­na­ta i izbjeglica. Međutim, iako se očekivalo da će nastupanjem zi­me doći do promjene migrantske rute, Crnu Goru za sada nije pogodio talas izbjeglica koji mjesecima potresa Evropu. 

Crnogorski izazov - sve više građana želi azil u EU: Pored izgradnje funkcionalnog sistema azila, Crna Gora se suočava sa još jednim važnim izazovom, a to je porast broja njenih državljana koji traže azil u zemljama Šengen zone. Iako od 40%  tzv. lažnih azilanata sa Zapadnog Balkana,najveći broj neosnovanih zahtjeva dolazi iz Srbije, Makedonije, Kosova i Albanije, dok je udio državljana Crne Gore nešto manji od 2%, taj procenat se do septembra 2015. godine povećao 160% u odnosu na isti period 2014.

Za položaj tražilaca azila iz Crne Gore su važni sporazumi o readmisiji (posebno između Crne Gore i EU iz 2007. godine) koji regulišu uslove dobrovoljnog ili prisilnog povratka državljana trećih zemalja koji ne ispunjavaju uslove ulaska, prisustva ili boravka na teritoriji države članice. Osim toga, Crna Gora je na listi tzv. sigurnih zemalja u članicama EU, npr. u Njemačkoj, u kojoj je registrovan najveći broj tražilaca azila sa Balkana. Federalni Parlament Njemačke je, usvajajući novi zakon o izbjeglicama, proglasio Crnu Goru za sigurnu zemlju, tj. zemlju u kojoj postoji demokratski politički sistem i u kojoj je tražilac azila načelno zaštićen od protjerivanja, mučenja ili nečovječnog i ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, i tretiran u skladu sa prihvaćenim međunarodnim standardima.

marija3

Lista sigurnih zemalja: Pored nacionalnih lista sigurnih zemalja, prošle godine je pokrenuto i pitanje kreiranja zajedničke liste sigurnih zemalja na nivou EU. Albanija, BiH, Kosovo, Makedonija, Crna Gora, Srbija i Turska iz kojih dolazi ukupno 17% lažnih azilanata u EU će takođe biti na toj listi, jer je uglavnom riječ o zemljama kandidatima za članstvo u EU koje se već nalaze na listi sigurnih zemalja u članicama EU.

Šta to praktično znači? Evropska komisija će redovno razmatrati stanje u sigurnim zemljama na osnovu godišnjih izvještaja o napretku, posebno u pogledu ispunjavanja političkih kriterijuma. Osim toga, Komisija će moći da privremeno (na godinu dana) ukloni neku zemlju sa liste, ukoliko ocijeni da je došlo do pogoršanja stanja ljudskih prava i da ona više ne ispunjava uslove za sigurnu zemlju. Iako nije realno očekivati da bi takva ocjena mogla da dovede do ukidanja bezviznog režima za tu zemlju, između ostalog i zato što za to sada ne postoje formalno-pravni uslovi, jedna od opcija može biti razmatranje njegove privremene suspenzije.

Kraći rokovi: Sa druge strane, stavljanje na listu sigurnih zemalja svakako ne znači da zahtjevi za azil državljana Crne Gore neće biti razmatrani, već da će se procedure ocjenjivanja zahtjeva i povratka u zemlju sprovoditi u kraćim rokovima. Tako će se u slučaju Crne Gora kao sigurne zemlje, primjenjivati kraći rokovi od svega nekoliko dana do 5 mjeseci zavisno od zemalja članica, za razliku od rokova koji nisu hitni i koji se u EU kreću od 6 - 21 mjeseci. Iako je realno očekivati da će većina zahtjeva biti ocijenjena kao neosnovana, njihovi podnosioci uživajugarancije zabrane protjerivanja za vrijeme trajanja procedure, tepravo na žalbu i zaštitu u pogledu humanih uslova povratka u zemlju porijekla.

Što Crna Gora može da uradi po ovom pitanju: Svakako da obezbijedi efikasniju primjenu Strategije reintegracije lica vraćenih na osnovu sporazuma o readmisiji 2011 - 2015, koja treba da osigura sveobuhvatan pristup vezan za readmisiju, povratak i reintegraciju, a imajući u vidu da Crna Gora nema izgrađene kapacitete za organizovanje povratka i održivu reintegracije povratnika. Ne manje važna je i obaveza države da spriječi zloupotrebe instituta azila i unaprijedi borbu protiv nezakonitih migracija. Najveći izazov, međutim, biće da Crna Gora obezbijedi da se princip vladavine prava dosljedno primjenjuje u praksi. Akcenat treba da bude na zaštiti i ostvarivanju jednakih prava za sve građane, kao i na podsticanju društveno - ekonomske integracije marginalizovanih zajednica. Mjerama podsticanja ravnomjernog razvoja treba spriječiti iseljevanje stanovnika određenih područja, a inkluzivnim politikama ekonomskog rasta obezbijediti da građani imaju jednaku korist od ekonomskih reformi, a ne samo političke ili ekonomske elite. Treba obezbijediti i efikasne istrage i pravična presuđenja u slučajevima povrede ljudskih prava i preduzimati mjere na planu eliminacije političke diskriminacije koja je prisutna u Crnoj Gori u značajnoj mjeri, kako je nedavno pokazalo CEDEM-ovo istraživanje.

(Autorka je projekt menadžerka u Centru za demokratiju i ljudska prava (CEDEM))

Ovaj članak je napisan u okviru projekta "Rastimo zajedno 3 - Informacije o EU putem web portala" koji finansira Evropska unija posredstvom Delegacije EU u Crnoj Gori. Članak ne predstavlja nužno službeni stav Evropske unije.

Komentari: 3

Dmitar

19. 01. 2016 - 05:11

Teško Evropa prihvata da je ljevičarski san o suživotu raynih religija i kultura samo san, da je java krvava, nasilna, nepomirljivo različitia i nespojiva. Dozvoliti da milion mladića dođe u Evropu ostavljajući drugima da brane njihove domove od radikalnih islamista pokazuje svu zabludu i nesposobnost evropske ljevice i ljevičarskog birokratsko-upravnog aparata EU da se odnosi prvo odgovorno prema svojim građanima, pa onda da tjera ideološko navijanje i povlastice. Evropa kakvu smo je znali i đeljeli da budemo njen dio je na samrti, nova Evropa dvadeset prvog vijeka se rađa i treba dobro izvagati da li je nama tamo mjesto i pod kojim uslovima.
Slobodan Gluščević

19. 01. 2016 - 10:13

Zapravo je sve mnogo jednostavnije. Evropi prijeti opasnost od njezinih starih neprijatelja, koji su se sada udružili u sinhronizovanom napadu. Agresivne antievropske sile su najzad shvatila da samo zajedničkim snagama mogu nauditi Evropi, pa pogledajte i sami ko joj radi o glavi. Tu emocijama nije mjesto.
Spremnost

19. 01. 2016 - 10:36

Negdje pred Novu godinu, naši zvaničnici su saopštili da smo spremni za prihvat Sirijaca. A ja ne sumnjam u to dok o tome vodi računa onako sposoban, elokventan i obrazovan direktor Šofranac, mislim da se zove Željko. Dok na takvima počivaju institucije, mi smo sigurni i naredni svakoj situaciji. Isto onako, kao kada je Begovića, kao direktora direktorata za vanredne situacije, zarobio snijeg na sjeveru Crne Gore.
Novi komentar