On je za Televiziju Crne Gore kazao da bi na taj način država nadomjestila od 15 do 25 miliona eura javnih prihoda, koliko po tom osnovu gubi godišnje.
Ekonomski analitičar Predrag Drecun u izjavi za Antenu M kaže da takav potez ima dobrih ali i loših strana.
-Vrlo je teško predvidjeti kako će se ponašati onaj na koga se primijenjuje taj zakon, odnosno poslodavci koji ne isplaćuju redovno obaveze. Ako teoretski posmatramo, ići će ovako situacija - ti poslodavci koji ne budu plaćali redovno završiće u zatvoru, firme će se zatvoriti, ljudi na biro rada. Mislim da je najbolje tražiti srednju liniju, poslodavci zaista treba da pokažu malo više discipline, odnosno treba da izbjegavaju zapošljavanje na crno. Međutim, s druge strane, to zapošljavanje na crno je određeni socijalni ventil koji može dovesti do dodatnog broja nezaposlenih i onda opet imate napad na državni fond, na fond za nezaposlene, smatra Drecun.
Postojeći zakonski okvir,dodaje, dozvoljava dovoljno manevra državi i represivnom aparatu da poreske obveznike dovedu u red.
Sa tom ocjenom saglasni i u Uniji poslodavaca. Kako je Anteni M kazala Zvezdana Oluić, jedino ono što nedostaje nijesu novi prospisi.
- U ovom trenutku krivičnim zakonodavstvom dovoljno je pokrivena materija zaštite od krivičnih djela protiv prava iz rada. Ja ću samo podsjetiti da je to regulisano Zakonom o radu, Krivičnim zakonikom, Zakonom o inspekcijskom nadzoru itd. To znači da bi sve preko toga vodilo dodatnom prenormiranju, a to ne može dovesti do rješenja problema. Sistem ne smije podsticati nepoštovanje propisa. Crna Gora generalno ima problem u implementaciji zakona koja je ili selektivna ili neujednačena, smatra Oluić.
Ona podsjeća da je kaznenim odredbama Zakona o radu za poslodavce koji ne poštuju pravila predviđena kazna do 20.000 eura. Isto tako, Krivični zakonik prepoznao je 10 krivičnih djela protiv prava iz rada. Svaki poslodavac, kako je navedeno, koji se ne bude pridržavao zakona pada u rizik provođenja postupka krivične odgovornosti, a rezultat toga može biti novčana kazna ili zatvor do dvije godine.
-Zaključak priče je - poštovanje propisa. Mehanizmi postoje, samo ih treba primijenjivati, poručila je Oluić.
Izvor: Antena M
