Shodno tadašnjem Predlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o poreskoj administraciji, poslodavcima koji izbjegavaju da uplate poreze i dažbine slijedi kazna zatvora od jedne do osam godina, uz novčanu kaznu koju zakon nije striktno precizirao.
U Predlogu zakona, kao najmanja mjera navedeno je neuplaćivanje poreza od 1000 eura.
“Ko u namjeri da izbjegne plaćanje poreza i drugih dažbina ne obustavi i/ili ne uplati porez i druge dažbine po odbitku na odgovarajući uplatni račun, a iznos obaveze čije se plaćanje izbjegava prelazi 1.000 eura kazniće se kaznom zatvora do tri godine i novčanom kaznom. Ako iznos obaveze, čije se plaćanje izbjegava prelazi 10.000 eura, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do šest godina i novčanom kaznom”, navodi se u Predlogu zakona.
Za najteža poreska krivična djela, kada se izbjegava platiti 100.000 eura, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina i novčanom kaznom.
U regionu gazde leže u zatvorima zbog neplaćanja poreza i doprinosa. Takođe, pravni sistemi drugih zemalja sadrže, pored krivičnog djela poreske utaje, i krivično djelo neplaćanja poreza i doprinosa na zarade.
Postoji razlika između ova dva krivična djela, jer utaja poreza nastaje putem prikrivanja prihoda i na taj način izbjegavanja prijavljivanja i plaćanja poreske obaveze. Sa druge strane, neplaćanje poreza i doprinosa na zarade ima drugačija obilježja prekršaja.
Naime, svaki zaposleni, pored neto zarade, shodno ugovoru o radu, opštem kolektivnom ugovoru i zakonu, ostvaruje i doprinose za socijalno osiguranje koji se plaćaju iz njegovih primanja navode iz Ministarstva i ističu da propisi ne poznaju termin neto zarade, već se jasno propisuje da su u zaradi zaposlenog uključeni i porezi i doprinosi, te u propisima postoji jedino termin ,,bruto zarade”, kazano je Portalu Analitika iz Ministarstva finansija početkom prošle godine.
Neplaćanjem doprinosa zaposleni će izgubiti pravo na radni staž, osnovicu za utvrđivanje penzije, pravo na zdravstvenu zaštitu i druga prava iz socijalnog osiguranja. Nijedan zakonski propis ne daje pravo poslodavcu da odlučuje o tome da može zaposlenom isplatiti samo dio plate, a pogotovo u situaciji da sa tim uopšte ne upozna zaposlenog i da ga dovede u zabludu u pogledu ostvarivanja za njega veoma bitnih prava, istakli su iz Ministarstva i naglasili da zbog toga postoji osnov za propisivanje ovakvog krivičnog djela, a činjenice i odluku o tome sa kojim je namjerama poslodavac oštetio zaposlene i budžet donosio bi nadležni sud.
Poslovna udruženja se, od ranije, žestoko protive Vladinim najavama.
Podsjetimo, nekadašnji ministar rada i socijalnog staranja Predrag Bošković iznio je podatak da država godišnje gubi oko 90 miliona eura zbog ustaljene prakse poslodavaca da neplaćaju poreze i doprinose, plate isplaćuju “na ruke”, a radnike osiguravaju na minimalac.
P.Z.
