Osim rješenja o stavljanju pod zaštitu, koje je doneseno 11. juna 1953. godine, u dokumentaciji nekadašnjeg Zavoda za zaštitu spomenika kulture i današnje Uprave za zaštitu kulturnih dobara ne postoji ni jedan drugi pisani ili grafički dokument o tom kulturnom dobru. Prema saznanjima Pobjede, relevantna dokumentacija o zaštićenom kulturnom dobru Antička mermerna stolica na brdašcu iznad tunela u krugu Miločera jako je oskudna. Na osnovu nje se može zaključiti da je kao kulturno dobro pod zaštitu zakona stavljena rješenjem br. 376 Zavoda za zaštitu spomenika kulture. Nema podataka o vlasniku/ držaocu. Ne postoje informacije o istorijskoj genezi. Nema ni obrazloženog stručnog stava o kulturnoj vrijednosti i kategoriji kulturnog dobra. Izvjesno je samo da je u pitanju kulturno istorijski objekat – arheološki element, djelo primijenjene umjetnosti vajarstva.
Sudeći po sadržaju Elaborata o revalorizaciji nepokretnog kulturnog dobra Antička mermerna stolica, na osnovu istraživanja sprovedenog na terenu 2014. godine i razgovora sa lokalnim stanovništvom na Svetom Stefanu, stručni tim iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore nije uspio doći do informacije o lokaciji tog kulturnog dobra ili eventualnom uklanjanju ili izmještanju Antičke mermerne stolice na drugo mjesto. Po izjavama nekih Paštrovića koje su zabilježene tokom potrage za Antičkom mermernom stolicom, kada je kraljica Marija Karađorđević završila Miločer 1938. godine donesene su mnoge dragocjenosti sa dvora u Beogradu. Dobijala je i poklone. Tako je, navodno, u Miločer donesena mermerna stolica, ili neka vrsta kamenog prijestola i dva pitosa koji su sedamdesetih godina stajali pored ribnjaka ispred hotela „Miločer“, a do skoro na travnjaku ispred staze na Svetom Stefanu. Mještani vjeruju da je antička mermerna stolica mogla biti poklon koji je u ljetnju rezidenciju Karađorđevića na crnogorskom primorju stigao sa arheološkog lokaliteta Gamzigrad. Zbog nemogućnosti identifikacije Antičke mermerne stolice, članovi stručnog tima - dipl. ing. arh Slobodan Mitrović, dipl. arheolog mr Milena Vrzić, dipl. konzervator Suzana Kapetanović, dipl. istoričar umjetnosti Mirela Čomraković i dipl. ing. arh Sofija Hajrizaj, nijesu bili u mogućnosti da utvrde njena svojstva, jedinstvenost i rijetkost u okviru svoje vrste. Procjena statusa U elaboratu koji je za potrebe projekta Revalorizacije kulturnih dobara Crne Gore urađen na temelju njihovih uvida u faktičko stanje, konstatovana je obaveza Uprave za zaštitu kulturnih dobara da sprovede pravno – administrativnu proceduru kako bi se, ukoliko je to moguće, definisala konačna lokacija tog kulturnog dobra i održivost njegovog statusa. Do danas, Antička mermerna stolica na brdašcu iznad tunela u krugu Miločera nije pronađena. Ni u naznaci nema tragova koji bi riješili misteriju njenog izmještanja. U toku je postupak procjene (ne)održivosti statusa ovog kulturnog dobra.
Po zakonu vječno opšta obaveza, na terenu ničija - Od 1953. do 2014. godine kada je evidentirano da Antička mermerna stolica nije na brdašcetu iznad tunela u krugu Miločera, u više navrata je modifikovani model zaštite kulturne baštine Crne Gore. Svim zakonima usvajanim u tom periodu zajednička je odredba da su organi državne uprave (javne ustanove, javna preduzeća i drugi subjekti čiji je osnivač država, iz oblasti kulture, uređenja prostora, zaštite životne sredine, zaštite prirode, građevinarstva, saobraćaja, rudarstva, poljoprivrede, šumarstva, vodoprivrede, turizma, stambene i komunalne djelatnosti, finansija, unutrašnjih poslova, odbrane i pravosuđa) dužni da, u okviru svojih nadležnosti, brinu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
Pobjeda
