Ova odluka donešena je na sjednici Vlade 21. januara, u skladu sa zaključkom donesenim još 10. decembra 2015. godine. Tako je od budžetskih sredstava Ministarstva održivog razvoja i turizma na Ministarstvo kulture prebačeno 60.000 eura. U dokumentu se precizira 20.000 eura namijenjeno je Kulturno-umjetničkom stvaralaštvu, preciznije za takozvane "konsultantske usluge, projekte i studije". Međutim, ne navodi se više detalja na koji način će taj novac biti iskorišten.
S druge strane, Uprava za zaštitu kulturnih dobara će za svoju budžetsku stavku "Konsultantske usluge, projekti i studije" takođe dobiti dio sredstava, tačnije 40.000 eura. U informaciji koju je Vlada dala nakon sjednice, stoji kako je preusmjereavanje tok novca izvršeno "za potrebe izrade Studije zaštite kulturnih dobara za potrebe Prostornog plana posebne namjene za Obalno područje koje donosi Uprava za zaštitu kulturnih dobara", a da je to područje ranije definisano dokumentacijom Ministarstva održivog razvoja i turizma. Preciznije, ovo studijom tretiraće se šest primorskih opština: Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj - izuzev onih djelova koji već predstavljaju zaštićene predjele, jer pripadaju nacionalnim parkovima "Skadarsko jezero" i "Lovćen". Na navedenom prostoru nalaze se 442 nepokretna kulturna dobra, što čini 41,42 odsto nepokretne kulturne baštine Crne Gore.
Prema odredbama Zakona o zaštiti kulturnih dobara koji su citirani u dokumentu, Uprava može da povjeri izradu ovog plana "pravnom licu koje ima konzervatorsku licencu".
- Osim nepokretnih kulturnih dobara - cjelina, i pojedinačnih kulturnih dobara, objekata sa potencijalnim kulturnim vrijednostima, potrebno je obraditi i prostor koji je definisan pod nazivom "zaštićena okolina", i to sa svih aspekata, koji uobličavaju stručno polazište, stanovište, gledište, determinišući ovaj prostor kao i svako nepokretno kulturno dobro, u korpusu crnogorskog kulturnog nasljeđa. Takođe, za potrebe ovog planskog dokumenta, u okviru urbanih i ruralnih cjelina sa statusom kulturno-istorijske cjeline, neophodno je pojedinačno obraditi urbane blokove sa trgovima, ulicama, parkovima i predstaviti ih tekstualno (istorijska geneza, opisi, stanje, prijedlog i režim zaštite). Terenskim obilaskom utvrdiće se stanje kulturnih dobara, evidentiranih objekata i lokaliteta sa potencijalnim kulturnim vrijednostima, odrediti dimenzije, izraditi adekvatna foto-dokumentacija i uzeti GPS koordinate - stoji u dokumentu Vlade.
U njoj se takođe ističe da je izrada Studije zaštite za potrebe Prostornog plana posebne namjene za Obalno područje je "kompleksan, obiman i zahtjevan posao, za čiju će realizaciju Ministarstvo kulture zaključiti poseban ugovor sa Centrom za konzervaciju i arheologiju, u skladu sa Zakonom o zaštiti kulturnih dobara.
- Centar za konzervaciju i arheologiju će, u skladu sa obavezama iz Ugovora, formirati radni tim i izraditi Studije zaštite za potrebe Prostornog plana posebne namjene za Obalno područje - dodaje se u informaciji o budućoj studiji.
K.J.
Foto: rtcg.me