Crna Gora se i ove godine našla u zoni umjereno slobodnih zemalja, sa, kako je navedeno, značajnim napretkom u fiskalnoj i slobodi trgovanja, dok se zabrinutosti ogledaju u upravljanju državnom potrošnjom i korupciji.
"Strukturne reforme i sve energičniji privatni sektor olakšali su tranziciju Crne Gore do slobodno tržišne ekonomije. Otvorenost globalnoj trgovini, konkurentnost niske poreske stope i razvoj regulatornog sistema podstakli su dinamičniju ekonomsku ekspanziju", navodi se u izvještaju u koji je agencija Mina-business imala uvid.
Vlada je, kako se dodaje, nastavila sa reformama u cilju suzbijanja hronično visokog nivoa potrošnje i poboljšanja efikasnost javnog sektora, ali je napredak bio spor. Uprkos relativno dobro održavanoj vladavini prava, tempo zakonodavne i reforme pravosuđa bio je spor, i korupcija se i dalje doživljava kao značajan problem.
"Crna Gora je ostvarila rezultat koji je 0,2 poena bolji nego u prošloj godini, sa napretkom u tri od deset ekonomskih sloboda", kazali su iz Heritage Foundation.
Crna Gora je ostvarila napredak u oblasti monetarne i poslovne slobode, kao i upravljanju državnom potrošnjom. Lošiji rezultat je ostvarila u oblasti fiskalne, biznis i slobode od korupcije, kao i slobode rada, dok je isti rezultat kao prošle godine zabilježila u oblasti imovinskih prava, finansijske i slobode trgovanja.
Crnogorska ekonomija se u prošlogodišnjem izvještaju našla na 66. mjestu od 178 zemalja, sa 64,7 bodova. Prema ovogodišnjem izvještaju, Crna Gora zauzima 31. mjesto od 43 zemlje evropskog regiona i njen ukupan rezultat je bolji od svjetskog prosjeka.
Korupcija je, prema izvještaju Heritage Foundation, ozbiljan problem u Crnoj Gori. Uticaj i kršenje postupaka su široko rasprostranjeni u ključnim oblastima kao što su zdravstvo i javne nabavke.
“Organizovane kriminalne grupe imaju značajan uticaj u privatnom i javnom sektoru, a značajno je i rusko pranje novca. Politizacija sudstva je dugogodišnji problem”, navodi se u izvještaju.
Ukupno poresko opterećenje iznosi 26 odsto ukupnog domaćeg prihoda. Vladina potrošnja iznosi 44,8 odsto ukupne domaće proizvodnje. Budžetski bilans je bio negativan, a javni dug je porastao na preko 50 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
“Procedure za osnivanje biznisa su usaglašene, a smanjen je broj zahtjeva za licenciranje, dok propisima u radu nedostaje fleksibilnost. Prodaja bankrotiranog Kombinata aluminijuma (KAP) kojeg je država pomagala, završena je 2014. godine, eliminišući jedan uzrok ogromnih državnih subvencija koji je uništio ekonomiju u ranijim godinama”, rekli su iz Heritage Foundation.
Prosječna carinska stopa je 2,6 odsto. Mnoga preduzeća u državnom vlasništvu su privatizovana. Ne postoji opšti skrining stranih investicija, ali slabi pravosudni sistem obeshrabruje investitore.
“Finansijski sektor je postepeno postao konkurentniji i diverzifikovan, ali su nekvalitetni krediti ostali problem. Zakon o restrukturiranju nekvalitetnih kredita je usvojen, ali ostaje da se vidi njegova efikasnost”, dodaje se u izvještaju.
Od zemalja regije Makedonija je plasirana na 47. mjestu, Albanija je 59, Srbija 77, Slovenija 90, Hrvatska na 103. mjestu, a Bosna i Heregovina (BiH) 108. Ekonomski najslobodnija zemlja u svijetu i ove godine je Hongkong sa 88,6 poena, a slijede Singapur sa 87,8, Novi Zeland sa 81,6, Švajcarska sa 81 poenom i Australija sa 80,3 boda.
Samo prvih pet svrstano je u kategoriju ekonomski slobodnih koje imaju preko 80 poena. Posljednje mjesto na listi, sa svega jednim poenom, zauzima Sjeverna Koreja. (Portal RTCG)
