Sve to i dalje čeka u vrećama, u trezoru Narodne banke, na beogradskoj Slaviji, da se završe sudski postupci koji bi dokazali da su njihovi vlasnici članovi dinastije Karađorđević. A da bi postupci bili okončani, nasljednici kraljevske porodice, uprkos povremenim nesuglasicama, moraju da sjednu, dogovore se i zajednički nastupe pred sudom, da bi se identifikovalo što je tačno kome pripadalo. Za to je potrebna pomoć neke relevantne strane aukcijske kuće, poput “Sotbija”.
Ukoliko to ne urade, sva je prilika da će stvari i dalje ostati zapečaćene u državnom sefu. Zato su u toku pregovori.
Pošto je Prvi osnovni sud prije izvjesnog vremena odbio zahtjev advokata nasljednika kraljevske loze da se ova imovina izuzme iz ostavinske mase Josipa Broza Tita, kao što je odbio i zahtjev maršalovih nasljednika da im bilo šta vrati, postavlja se pitanje što će biti sa ovim dragocjenostima. Njih je otkrila i popisala komisija koju je prije tri godine formirao predsjednik Tomislav Nikolić. Većina stvari iz čuvenog “depoa 555”, poznatog kao “Titov sef”, ima žig koji ukazuje da su pripadale kraljevskoj porodici: kralju Aleksandru i kraljici Mariji, ali i knezu Pavlu i kneginji Olgi. To, uostalom, potvrđuje i izvještaj sudskog vještaka Rajka Dupala.
“Depo 555” formiran je poslije Titove smrti od stvari koje su nađene kod njega. Popisala ih je Komisija i na osnovu odluke Predsjedništva SFRJ od 30. marta 1982. predate su na čuvanje Trezoru NBS sa oznakom “državna tajna”. Ovu oznaku skinuo je, u februaru 2013, predsjednik Nikolić, na prijedlog Komisije koju je predvodio prof. Oliver Antić. Komisija je tad decidirano navela da pokretnosti iz ovog sefa ne spadaju u Titovu zaostavštinu i podržala nalaz vještaka da je to bilo vlasništvo Karađorđevića.
Ove stvari porodica Karađorđević potražuje ne samo u postupku restitucije, već i u ostavinskim postupcima poslije smrti kraljice Marije, kneza Pavla i kneginje Olge, pokrenutim prije dvije godine. Ostavinski postupak iza smrti kralja Aleksandra okončan je još 1938. i njime su podijeljene kraljeve nepokretnosti, a nasljednici su tri sina.
- Da bi imovina mogla da se vrati nasljednicima i podijeli, prvo je potrebno da se individualizuje što je pripadalo kraljevskom, a šta knjaževskom bračnom paru - kaže Zoran Živanović, zastupnik prestolonasljednika Aleksandra Karađorđevića.
Ovo je veoma teško zbog protoka vremena i nestanka dokumentacije, a posebno s obzirom na to da niko iz same dinastije ne može da prepozna predmete. Kneginja Jelisaveta i njen brat, knez Aleksandar, jer su tada bili djeca, a ostali nasljednici kralja Petra i prinčeva Tomislava i Andreja jer su rođeni kasnije, u inostranstvu.
- Jedini način da uspije da vrati svoje nasljeđe porodica Karađorđević ima ako sklopi sporazum i međusobno se dogovori - smatra Živanović.
Sa njim se slaže i Dušanka Subotić Homen, koja zastupa princezu Jelisavetu i nasljednike prinčeva Tomislava i Andreja:
- Nasljednici bi trebalo da izađu sa zajedničkim prijedlogom sudu da se dovedu stručnjaci aukcijske kuće “Sotbi” ili neke druge velike kuće. Oni mogu tačno da lociraju po žigovima na nakitu i drugim dragocjenostima ko je to izradio, kada je prodato i kome. Sve velike kuće i draguljari imaju arhivu decenijama unazad.
Po riječima Subotić Homen, sudeći po popisima komisija, zlatne poluge imaju znak - slovo A, što znači da su vjerovatno pripadale kralju, koji je, inače, imao više rudnika kod Negotina. Pojedini komadi nakita imaju oznaku M, iz čega se može zaključiti da su pripadali kraljici. Sve ono što je kupljeno poslije 1934, odnosno kraljevog ubistva u Marseju, po svojoj prilici pripadalo je knjaževskom paru, jer je kraljica tada živjela u Engleskoj, a u Bijelom dvoru su bili knez Pavle i knjeginja Olga.
Kada stručnjaci utvrde što kome pripada, nasljednici će moći da potražuju konkretne stvari u ostavinskim postupcima iza onih kojima su pripadale.
Advokatica Dušanka Subotić Homen našla je neke račune iz kojih se vidi da je knjaz Pavle kupovao nakit supruzi. Pretpostavlja se i da bi vrijedna numizmatička zbirka mogla da bude njegova.
Novosti.rs
