Okrugli sto održan je u organizaciji Agencije za zaštitu životne sredine održan u sali kina „Boka", a čula se i ocjena da istorija savremene civilizacije prati različite energetske trendove, pa je i naša obaveza kao države da, ukoliko imamo mogućnost da neki resurs komercijalno valorizujemo, to i uradimo.
Prema riječima Vladana Dubljevića iz Uprave za ugljovodonike Vlada Crne Gore se za pomenuta istraživanja pripremala šest godina.
„Upravljanje resursom je delikatno pa smo se zato i potrudili da koncipiramo pravni okvir i pravila pod kojima će se proces realizovati. Kroz set zakona uredili smo i da 85 odsto prihoda od ovog posla ide u poseban fond, a preostalih 15 odsto u državni budžet", kaže Dubljević.
On ističe da ne postoji ljudska aktivnost koja nema uticaj na životnu sredinu, ali i podsjeća na dokument koji predviđa sve potrebne aktivnosti te njihov uticaj na životnu sredinu, na biljne i životinjske vrste.
“Pod uslovom da prije svega budemo imali sreće da nađemo komericijalna ležišta ugljovodonika, mi smo se trudili i da predvidimo sve ono što će se nakon procesa proizvodnje dešavati. Za ovu namjenu će se odvajati određena finansijska sredstva, a naftne kompanije će imati obavezu da nakon što se završi proizvodnja prostor na kojem se radilo vrati u prvobitno stanje”, rekao je Dubljević.
Rukovodili smo se, navodi on, najboljim svjetskim praksama. „No, susreti ovog tipa upravo su prilika za sugestije stručne i laičke javnosti i mogućnost da neke stvari promijenimo", rekao je Dubljević.
Vođa međunarodnog tima koji je učestvovao u pripremi i realizaciji strateške procjene uticaja na životnu sredinu ispred libanske firme „Elard" Rikardo Kauri predstavio je dokument sa akcentom na najvažnije teme kojima su se u radu rukovodili.
On je govorio o zakonskim okvirima za izradu strateške procjene uticaja, o procesu izrade same studije, vođenju konsultacija, analizama koje su rađene u pogledu zakona, politike i institucionalnog okvira, o baznim studijama koje su pripemljene tokom ovog procesa, sa posebnim osvrtom na mjere za ublažavanje uticaja i indikatore za prećenje bilo kakvih promjena u životnoj sredini.
On je predstavio i ključne politike iz oblasti zaštite životne sredine koje je Vlada Crne Gore usvojila kako bi se ublažili negativni uticaji na životnu sredinu.
Kauri navodi da je strateška procjena zasnovana na određenom zakonskom okviru. Podsjeća da je Zakon o istraživanju i proizvodnji ugljovodonika usvojen 2010. godine.
„Postoji i odluka za definisanje blokova u okviru koje će se izvršiti istraživanje i proizvodnja ugljovodonika. Sve je to sastavni dio strategije razvoja energetike do 2030 godine – istraživanje i proizvodnja ugljovodonika u podmorju. Vlada Crne Gore je 2013. godine raspisala prvi javni poziv za dodjelu ugovora o koncesijima za trinaest blokova ili djelova blokova" – kazao je Kauri.
On je govoreći o zaštiti životne sredine istakao da je potrebno identifikovati sve eventualne probleme u područjima u kojima će se raditi.
„Postoje izuzetno osjetljiva područja i sve je potrebno definisati kako bi to u obzir uzele naftne kompanije prilikom rada na bušotinama" – kaže Kauri. Navodi da neće biti značajnog lokalnog uticaja, jer će se poslovi odvijati daleko od obale. No, kako dodaje, iz globalne perspektive predviđene aktivnosti će doprinijeti povećanju čestica sa efektom staklene bašte.
„U tom smislu i govorimo o mjerama za ublažavanje ovakvih uticaja te o Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu, a važno je kazati i da se komapnije uključene u ovakav posao moraju rukovoditi energetskom efikasnošću" – navodi Kauri.
Shodno zahtjevu Ministarstva ekonomije, u cilju što bolje informisanosti zainteresovane javnosti i transparentnosti postupka, Agencija za zaštitu životne sredine do 25. februara organizuje javnu raspravu o Nacrtu izvještaja strateške procjene uticaja na životnu sredinu za Program istraživanja i proizvodnje ugljovodonika u podmorju Crne Gore, a koju sprovodi Ministarstvo ekonomije u skladu sa zakonskim obavezama.
rtcg.me
foto: Skala radio
