- Dogovor nije postignut i nije bilo usprješnog nastavka dijaloga. Ali ovo nije bilo gubljenje vremena. Pored pet mjesta u Vladi, bili smo spremni da opozicija uđe u ministarstva prosvjete i zdravlja, 15 državnih institucija, da bude u bordovima šest državnih preduzeća, kao i da dobije mjesta na lokalnom nivou. Oko toga smo se usaglasili - rekao je premijer novinarima nakon današnjeg sastanka.
- Glavne tačke mimoilaženja su Javni servis RTCG i način na koji će se rukovodi parlament. Mislim da rukovođenje parlamenta ne treba da bude predmet sporazuma. U sporazumu ne treba da bude učvršćeno da postojeća garnitura treba da nastavi da rukovodi parlamentom. To nije lične prirode. Uprava parlamenta treba da bude izraz većinske volje u parlamentu. Mislimo da zbog toga sporazum ne može biti podržan od strane vlasti - rekao je premijer.
Kada je u pitanju Javni servis, Đukanović je naglasio da vlast ne može dozvoliti da partije upravljaju tom medijskom kućom.
On je istakao da se ne boji demonstracija i eventualnog bojkota parlamenta.
Đukanović je zatim precizirao kako je opoziciji ponuđeno pet mjesta u Vladi, dva mjesta pomoćnika ministra i 15 mjesta u državnim institucijama, kao i pozicije na lokalnom nivou, ali da je opozicija htjela više.
- Ali, dijalog nije završen - zaključio je predsjednik Vlade.
Mnogo otvorenih pitanja: Predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić, pak, istakao je da nijesu sporna dva pitanja, već mnogo više.
- Ima mnogo otvorenih pitanja, ne samo onih o Javnom servisu, parlamentu i predsjedniku parlamenta. Stanje je gore nego što sam očekivao na početku procesa, jer ko ne da malo - mora da krije mnogo - izjavio je Krivokapić te izrazio uvjerenje kako je ovo "korak nazad".
On je istakao da nijesu sporna semo dva pitanja već sedam. Zatim je novinarim podijelio dokument u kojem su podvučena sporna mjesta u dokumentu. Prema riječima predsjednika parlamenta sporna pitanja su bila: izbori u Tivtu i Javni servis za koji je rekao da "ne zastupa interese građana".
Predsjednik Skupštine ističe da premijer nije prihvatio kontrolu finansija i zapošljavanja u lokalnoj samoupravi i javnim preduzećima.
- Ni za ANB nije bilo dogovora, ni oko Agencije za elektronske medije. Nepovjerenje je produbljeno! Stanje je gore nego na početku procesa - kazao je Krivokapić i poručio da dok je predsjednik parlamenta pokušaće da nađe prostor da se nešto dogovorimo.
Krivokapić je istakao da ako su dva pitanja sporna, jedno je odmah riješeno - ono oko predsjedika parlamenta.
- Neka prihvate sporazum i istog trena je pitanje parlamenta riješeno. Ali ima mnogo više spornih pitanja i treba sve prihvatiti. Onda je lako riješiti pitanje predsjednika parlamenta - jasan je Krivokapić.
- Đukanović je odbio sedam prijedloga i ovaj ciklus parlamentarnog dijaloga je završen - kazao je lider DEMOS-a, Miodrag Lekić.Na pitanje da li razmišljaju da napuste Skupštinu, Lekić je rekao kako je DEMOS "ozbiljna stranka i da će analizirati sve opcije".
- Bili smo blizu dogovora. Tokom dijaloga sve se svodilo na dva problema koja je premijer naveo - RTCG i Skupština - kazao je predsjednik Liberalne partije Andrija Popović.
Lider URE Žarko Rakčević je rekao da je "trebalo napraviti mali korak", ali da zahtjevi koje je opozicija iznijela "nijesu sitnice".
Lider Pozitivne Darko Pajović kaže da, ako je on dobro čuo, pitanje ANB-a i inspektora nije bilo sporno.
- I za Tivat je rečeno da nije predmet razilaženja. Kao i državne institucije - kazao je Pajović.
On smatra da bi opozicija ovim sporazumom dobila 60-70 odsto vlasti.
- Ovaj sporazum je mnogo više od onoga što je Pozitivna svojim planom tražila. Moj doživljaj je da su bile samo dvije sporne tačke: rukovodne strukture Skupštine i rukovodne strukture RTCG-a. To nije osjećaj, to je činjenica - smatra Pajović.
- Mora da se istanovi oko čega se ne slažemo da bi nastavili dalje, jer moramo nastaviti dijalog - dodao je lider Pozitivne.
On je prokomentarisao i to što su članovi Alternative došli do njegovog stana, donoseći mu bocu "Milovaču".
- Njihova je sreća što su promašili moj stan. Mnogo je bolje za njih, nego za mene što se to desilo - kazao je Pajović.
- Vlada je ponudila i više nego što je opozicija tražila - naveo je predsjednik Bošnjačke stranke Rafet Husović, te naveo kako su bili "blizu dogovora".
- Nijesam siguran da su svi htjeli da se sporazum potpiše. Premijerova ponuda bila je velikodušna. Unijeti su mnogi ustupci koji su dodati u sporazum. Parlamentarni dijalog se ne prekida, jer sam siguran da želimo da steknemo uslove za izbore koje će svi priznati - rekao je predsjednik Socijaldemokrata Ivan Brajović.On je potvrdio kako učesnici parlamentarnog dijaloga "nijesu bili daleko od postizanja dogovora".
Lider SNP-a Srđan Milić rekao je da je cijeli proces pregovora trebalo da se odvija javno, "kako ne bi bilo oprečnih tumačenja".- Nije tačno da je bilo što prošireno kada su u pitanju ustupci Vlade. I nije ni dva, ni sedam, nego je dvadeset i sedam spornih pitanja - naveo je Milić i potvrdio da je Krivokapić dva puta nudio da se odrekne mjesta predsjednika Skupštine.
Posjećamo, pored predsjednika Vlade i Skupštine, sastanku je prisustvovao i šef Delegacije EU Mitja Drobnič, a u radu učestvovali lideri SNP-a Srđan Milić, DEMOS-a Miodrag Lekić, URE Žarko Rakčević, Pozitivne Crne Gore Darko Pajović, potpredsjednik SDP-a Raško Konjević, Bošnjačke stranke Rafet Husović, Socijaldemokrata Ivan Brajović, Force Nazif Cungu i Liberalne partije Andrija Popović. U dijalogu nijesu učestvovali Demokratski front i Demokratska Crna Gora.
Sporna mjesta: Finalna verzija Sporazuma koji je bio tema parlamentarnog dijaloga proslijeđen je medijima. U dokumentu na šest strana pod nazivom "Sporazum o stvaranju uslova za slobodne i fer izbore", žutim su označena mjesta koja opozicija smatra spornim.
U sporazumu osim RTCG-a i mjesta rukovidioca parlamenta, sporne su još “finansijske odluke i imenovanja - radno pravih odnosa u lokalnim samoupravama”, “krivična djela koja se odnose na povrede biračkog prava je, kroz izmjene Zakona o specijalnom državnom tužilaštvu, neophodno izmjestiti u nadležnost Specijalnog državnog tužilaštva”, mjesto generalnog inspektora u ANB-u kao i Agencija za elektronske medije.
B.K.
