Glasalo je 54 poslanika, za je bilo njih 42, protiv 12, a uzdržanih nije bilo.
Kako je poslanik Pozitivne Goran Tuponja ranije danas rekao, ovim Zakonom kroz ukidanja naknada za komisije i druga radna tijela ukupna novčana primanja funkcionera neće bit povećana, a zarade ostalim zaposlenim u javno sektoru biće povećane od šest do 16 odsto.
Kako je dodao, amandamnom Pozitivne omogućen je Javni konkurs za rukovodioce zdravstvenih ustanova, kao instrument za veću transparentnost cijelog procesa odabira rukovodećih kadrova.
"Pozitivna Crna Gora pitanje potpisivanja kolektivnog ugovora za zaposlene u zdravstvu smatra veoma važnim i u kontekstu zauzimanja konačnog stava o zakonu o zaradama u javnom sektoru koji je trenutno u skupštinskoj proceduri i o kojem će se brzo glasati", rekao je on.
Zahvaljujući usvojenim amandmanima Pozitivne ujednačena su primanja savjetnika u Osnovnom, Upravnom, Višem, Apelacionom i Privrednom sudu, kao i u osnovnim i višim tužilaštvima.
Takođe, usvojenim amandmanima data su veća ovlašćenja Ministrastvu pravde u utvrđivanju visina zarada zaposlenih u sudstvu.
Prethodno su skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu i Zakonodavni odbor podržali prijedlog zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kojim će se objediniti u jedan cjeloviti sistem zarade i naknade koje su propisane drugim zakonima i aktima.
Novim zakonom se, kako je obrazloženo, obezbjeđuje bolja kontrola i politika zarada u javnom sektoru, korigovanje nejednakosti u zaradama zavisno od grane vlasti i usklađivanje nivoa zarada sa nivoom odgovornosti, povećanje transparentnosti sistema zarada i nivoa fiskalne odgovornosti.
“Uvođenjem budžetske kontrole i kaznenih odredbi doći će se do unapređenja još veće kontrole i sprječavanja zloupotreba pojedinih instituta”, kaže se u obrazloženju.
Primjenom zakona obračun zarada će biti po istom principu za zaposlene u vladinim tijelima, odnosno državnom nivou, kao i lokalnim samoupravama, sudstvu, skupštini, službama predsjednika Crne Gore, nezavisnim i regulatornim tijelima i privrednim društvima u većinskom državnom vlasništvu.
“Obračinska vrijednost koeficijenta se uređuje na jedinstven način od Vlade, no predlog organa državne uprave nadležnog za poslove budžeta, uz prethodne konsultacije sa predstavnicima nadležnih reprezentativnih sindikata”, navodi se u obrazloženju.
Predviđeno je da zaposleni u javnom sektoru ne mogu ostvariti druge naknade koje nijesu utvrđene ovim zakonom.
“U sistemu obračuna zarada u 100 najplaćenijih, nema nijednog člana Vlade, iako su koeficijenti zvanja uglavnom izjednačeni, ali po osnovu raznih dodataka zarade variraju u visini i do 30 odsto zarade”, ističe se u Prijedlogu zakona.
Zakonom se ukida ostvarivanje prava no naknadu za rad u radnim tijelima, kao i naknade za druge oblike rada za koje su se u budžetu izdvajala značajna finansijska sredstva.
Ranije danas ministar finasija je nakon zahtjeva Pozitivne da se povećaju zarade u zdravstvu poručio da se taj resor obavezuje da će to i uraditi.
Takođe, amandmanima Pozitivne, koji su postali sastavni dio Prijedloga zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, povećane su zarade saradnicima i zaposlenima u sudstvu i tužilaštvu, kao i zaposlenima u Skupštini Crne Gore.
Zakon o zaradama u javnom sektoru izazvao je brojne kontroverze.
U Uniji poslodavaca Crne Gore smatraju da je Prijedlog zakona o zaradama u javnom sektoru neprihvatljiv za privredu jer je neustavan, nekonzistentan sa pravnim sistemom Crne Gore i ne korespondira sa ratifikovanim konvencijama Međunarodne organizacije rada (MOR).
Ranije je ministar finansija Radoje Žugić kazao da Zakon o zaradama u javnom sektoru nije zakon funkcionera.
Izvor i foto: cdm.me
