Ministarstvo je do sada kroz šest javnih poziva projekta MIDAS i javni poziv IPARD-like 1 bilo fokusirano na jačanje primarne poljoprivredne prozivodnje sa ciljem da povećaju proizvodnju, odnosno inpute neophodne za dalju preradu.
"Sada se po prvi put organizovano okrećemo preradi, uvećanju dodatne vrijednosti i nastavljamo sa politikom stvaranja šansi za nova radna mjesta, rast proizvodnje i supstituciju dijela uvoza domaćom proizvodnjom. Očekujem investicije u preradu u iznosu od preko 11 miliona eura, uvođenje novih standarda, bolji kvalitet proizvoda, smanjenje troškova i jačanje konkurentnosti", kazao je Ivanović.
Ne dijelimo novac pred izbore
Pojedini mediji Ivanoviću prebacuju da je objavljivanje ovog poziva namjerno tempirao u izbornoj godini. On to odlučno negira.
"Nije tačno. Za objavljivanje ovog javnog poziva borimo se od februara 2013. Upravo zbog poljoprivrednih proizvođača, veoma sam zadovoljan što smo uspjeli da zajedno sa Svjetskom bankom i Evropskom komisijom objavimo poziv. Više puta sam javno kazao da poljoprivredu ne možemo prilagođavati izbornim ciklusima iz razloga što postoje prirodni ciklusi koji ne zavise od naše želje ili datuma izbora. Takođe, mi ne dijelimo novac pred izbore, već potpisujemo ugovore sa poljoprivrednim proizvođačima koji treba samostalno, iz sopstvenih sredstava ili iz kredita, da obezbijede novac i realizuju ugovorenu investiciju. To su ugovorne obaveze. Tek kada komisije provjere da su realizovane investicije u skladu sa potpisanim ugovorima, vršimo povrat jednog dijela investicije", istakao je Ivanović.
Ministarstvo je najavilo otvaranje još jedne mljekare na sjeveru. Ta investicija je, ističe Ivanović, još uvjek opravdana, iako je mljekara Nika zatvorena, a farmeri na sjeveru imaju problem sa prodajom mlijeka.
"Mljekare "Nika" u Nikšiću nije zatvorena zbog problema sa plasmanom, već zbog lošeg upravljanja i neodgovnornog odnosa prema dobavljačima i zaposlenima. Očekujem da tokom stečajnog postupka pronađemo investitora koji će obnoviti preradu mlijeka u "Niki". To nije lak posao, jer su u pitanju investicije sa niskom stopom povrata. Dvije velike mljekare, jedna u centralnom i jedna u sjevernom dijelu, neophodne su za dalji razvoj mljekarskog sektora. Pored otvaranja novih radnih mjesta bitno je da zadržimo postojeću mrežu poljoprivrednih proizvođača i podignemo standarde proizvodnje na veći nivo. Izgradnja mljekare "Milkkraft" u Pavinom polju predstavlja šansu za siguran plasman kvalitetnog mlijeka poljoprivrednika iz sjevernog dijela Crne Gore. Na taj način uvezujemo primarnu poljoprivrednu proizvodnju i preradu", objasnio je Ivanović.
Nezadovoljan odnosom Uprave za nekretnine
Na pitanje CdM-a koliki se u Crnoj Gori obrađuje zemljišta, te koliki je to prosjek u EU, Ivanović ističe da se sve više obrađuje zemljište u privatnom vlasništvu.
"Stepen iskorišćenosti plodnog poljoprivrednog zemljišta u Crnoj Gori ne zaostaje za EU. Međutim, problem je što plodnog poljoprivrednog zemljišta nemamo mnogo i što je rascjepkano. Zato nam je svaki metar važan, bez ozbira da li se nalazi u privatnom ili državnom vlasništvu", kazao nam je Ivanović.
Izuzetno je, kaže, nezadovoljan odnosom Uprave za nekretnine kada je u pitanju odnos prema pitanjima značajnim za razvoj poljoprivrede.
"Stiče se utisak da je cilj spriječiti razvojne šanse u ovoj oblasti. Nažalost, to je motivisano isključivo partijskom agendom, a ne zdravom logikom ili ocjenom potencijala kojim raspolažemo. Godinama tražimo pregled parcela registrovanih kao poljoprivredno zemljište i označenih kao državno vlasništvo, kako bi putem javnog tendera iste ponudili zainteresovanim licima da ih obrađuju. Za ovu evidenciju, shodno zakonu, zadužena je Uprava za nekretnine. Ali, ni nakon desetina miliona eura datih za razvoj programa Uprave za nekretnine, mi ne možemo da dobijemo ovaj podatak. To je jedan od konkretnih pokazatelja odnosa prema budućim generacijama, razvoju države, zapošljavanju. A ne priča. Kada bi se prazna priča i objašnjenja mjerili tonama, takvi ljudi bi ostvarili rekordnu proizvodnju", naglasio je Ivanović.
Od priče nema vajde, od rada ima
A šta bi, kao ministar, preporučio građanima čime da se bave-Ivanović ima jasnu poruku.
"Preporučio bih da rade i da rade više. Od priče nema vajde, od rada ima. Nije na meni da dajem preporuke čime da se bave, već da stvaram prilike da se uvećava prozivodnja, raste zaposlenost, da se povećava dodata vrijednost u preradi itd. I to sa svojim saradnicima radim. Nikada nije bilo više novca za investicije u oblasti poljoprivrede u Crnoj Gori nego sada. Zaposlenost u poljoprivredi u trećem kvartalu dostigla je rekord od 19.100", kazao je Ivanović.
Nikada, tvrdi on, veća pažnja nije bila posvećena obrazovanju poljoprivrednih proizvođača nego danas.
"Veoma smo posvećeni izgradnji ruralne infrastrukture. Za tri godine probili smo stotine kilometara seoskih puteva i izgradili 50 seoskih vodovoda. I to smeta pojedinim opozicionim prvacima koji su ovakve radove označili kao "otvaranje slamčica i česmica". Ali nigdje ih nije bilo kada su se kopali kilometri i kilometri kanala, polagale cijevi, ugrađivale pumpe... Veliki broj građana nas kontaktira sa novim inicijativama i mi nastojimo, koliko god možemo jer naš budžet je ograničen, da stvorimo što bolje uslove za život na selu. Svjestan sam da ne možemo sve odjednom. To znaju i građani. Ali, trudimo se da radimo zajedno i rekao bih postižemo uspjeh upravo kroz zajednički rad", kazao nam je ministar.
Dobro je, kaže on, što mladi hoće i žele da se bave seoskim poslovima.
"Da li ste primijetili koliko mladih ljudi se posljednjih mjeseci oglasilo u medijima? Lijepih mladih ljudi, lijepo obučenih, koji ni po čemu ne zaostaju od svojih vršnjaka iz gradova. Izdvajaju se samo po tome što rade ili rade više. Oni stvaraju, doprinose razvoju društva, napreduju", naglasio je Ivanović.
Ipak, primjećuje ministar, dva štampana medija, "ubiše se" da pronađu poljoprivrednike koji će dati negativne izjave.
"Crn pas ne može da pocrveni napisao je Dostojevski. Kada gledato crno, nema prostora za druge boje. Od crnog i nezadovoljstva drugih ova dva medija zarađuju novac. Oni to znaju i vrlo vješto koriste. Ali, tuđa nesreća nikada nije donijela ništa dobro. Mi ćemo nastaviti da razvijamo programe podrške mladim ljudima, nastavićemo da obezbjeđujemo stipendije za one koji žele da uče, da gradimo nove vodovode i puteve koji strašno nerviraju dušebrižnike razvoja sela i agrara, da obezbjeđujemo još novca za investicije. Ovaj proces se ne može zaustaviti", naglasio je Ivanović.
Često se vlasti zamjera da uvozimo one proizvode koje možemo sami da proizvedemo. Ivanović tu situaciju ovako objašnjava.
"Prvo, ukupan uvoz poljoprivrednih proizvoda u 2015. godini u odnosu na isti period prošle godine manji je za 19 miliona eura. Istovremeno, u 2015. godini za 1,5 miliona povećan je broj noćenja turista. Složićemo se da su turisti tokom svog boravka u Crnoj Gori morali nešto da pojedu i popiju. Ako je uvoz smanjen onda preostaje jedan zaključak - da je značajno povećana proizvodnja u Crnoj Gori. To je takozvani "tihi izvoz", kroz turizam, koji je najbolji za poljoprivredne proizvođače", kazao je Ivanović.
Drugo, dodaje on, od ukupnog uvoza poljoprivrednih proizvoda koji je u 2015. godini iznosio 465 miliona eura, moramo odbiti proizvode koji nijesu namijenjeni ljudskoj ishrani.
"Tu spadaju žive životinje, nejestivi proizvodi životinjskog porijekla, živo drveće, lukovice, cvijeće, šaljak, gume, smole, ostaci prehrambene industrije itd. Ukupna vrijednost uvoza ovih proizvoda u 2015. iznosila je 61,8 milion eura. Takođe, moramo odbiti vrijednost uvoza poljoprivrednih proizvoda koji se uopšte ne proizvode u Crnoj Gori ili se zbog prirodnih predispozicija proizvode u ograničenim količinama. U ovu kategoriju spadaju kafa, banane, suncokretovo ulje, šećer, gazirana bezalkoholna pića, svježe svinjsko meso, žitarice, proizvodi na bazi kakaa, itd. Vrijednost uvoza ovih proizvoda u 2015. godini iznosila je 203,9 miliona eura. To znači da je Crna Gora uvozi 199 miliona eura proizvoda koje bi mogla da proizvodi. Naravno to nije malo i to je onaj dio tržišta za koji treba da se borimo", istakao je Ivanović.
Treće, objašnjava on, u Crnoj Gori se godišnje sažvaće i ispljune 3,2 miliona eura žvakaćih guma.
"Dodamo li tome vrijednost uvezene kafe, cigareta i gaziranih pića, preko 50 miliona eura godišnje utroši se za odmaranje uz kafu, cigare, gazirana pića i žvake. Vrlo je jednostavno davati komentare i kritikovati. Potrebno je dublje analizirati sve pojave, pa i pitanje odnosa uvoza i izvoza poljoprivrednih proizvoda, ukoliko želimo nešto da promijenimo. Bojim se da su, najčešće, kritike ovakve vrste izrečene upravo zato – radi kritike, a ne radi nekog unapređenja", primjećuje Ivanović.
Moramo više da sadimo!
Nedavno je kazao da ga brine pošumljavanje u Crnoj Gori. Ministarstvo tim povodom ima vrlo jednostavnu strategiju.
"Da sadimo više! Pozivam sve nevladine organizacije, sve koji brinu ili bi željeli da brinu o budućnosti da se jave Ministarstvu poljoprivrede kako bi na organizovan način krenuli u pošumljavanje. Bez organizovanog pošumljavanja ugrožavamo našu budućnost. Mnoge aktivnosti u ovom segmentu u Upravi za šume i u državnim rasadnicima su zapuštene. Nema potrebe da se bilo ko krije iza ministra. Svaki zaposleni ima odgovornost prema poslu koji obavlja", poručio je Ivanović.
Osvrćući se na nedavno pisanje Vijesti da je zapaljen njegov automobil, ministar to ne doživljava kao grešku ovog medija.
"To nije ni greška, ni provokacija, već nešto mnogo gore. Sve što sam mislio o ovom slučaju pokazao sam podnošenjem tužbi. Biće mi zanimljivo da vidim odnos institucija, ali i javnosti, prema namjernim podmetanjima i obmanama. Ali, sve dok traje sudski spor nastojaću da se suzdržim od komentara", zaključio je u intervjuu za CdM Ivanović.
