Direktor Direktoratara za energetsku efikasnost u Ministarstvu ekonomije Dragica Sekulić objasnila je da su glavni krivci za slabu primjenu Zakona nedostatak softvera, nespremne opštine i inspektori, koji tek treba da se obuče za djelovanje u toj oblasti, prenosi agencija MINA-business.
Ona je upozorila da nijedna opština neće dobiti pomoć dok ne napravi plan energetske efikasnosti i dodala da one nijesu u stanju da odgovore zahtjevima za čiju realizaciju nema troška.
“Tražimo da naprave pregled potrošnje i kako namjeravaju da izađu iz ovog problema. Opštine, međutim, još ne znaju koliko novca troše za energiju i za koje objekte. Mi smo zapravo od njih tražili da uvedu red i vide koliko novca troše za struju, mazut, lož ulje i za koje objekte. Oni nijesu u stanju ni to da urade. Neke opštine nemaju katastar objekata, a kamoli brojila ili vodomjera”, kazala je Sekulić.
Ona smatra da u suštini nije problem ni softver, nego nedostatak znanja da bi došli do njega.
"Problem je ono što stoji iza softvera - nedostatak znanja Mašinskog, Građevinskog i Arhitektonskog fakulteta u ovoj oblasti da bismo došli do njega”, rekla je Sekulić.
Donacija koju je Njemačka razvojna banka (KfW) obezbijedila za nabavku softvera vraćena je nakon tri godine.
Sekulić je objasnila da se donacija morala vratiti zato što nijedna od dostavljenih ponuda nije bila ispravna.
Ona je ocijenila da ni inspektorski nadzor nije mogao da se primijeni, jer nije bilo pravilnika.
"Tržišna inspekcija nije imala po čemu da postupa. Sad imamo pravilnike pa ćemo organizovati obuke. Iz mjeseca u mjesec ćemo proširivati grupe uređaja koje će oni kontrolisati”, saopštila je Sekulić.
Ona je najavila da će od 2018. godine, ukoliko nabave softver, biti u situaciji da sertifikuju zgrade javne uprave.
Sekulić je objasnila da se krediti koji se dobijaju za projekte energetske efikasnosti mogu otplaćivati iz ušteda, jer se kroz projekte rekonstrukcije javnih objekata, a posebno iz oblasti zdravstva i prosvjete, postižu uštede u potrošnji, u nekim slučajevima između 50 i 60 odsto.
Ona je podsjetila da su do sada u školama i bolnicama realizovali projekte vrijedne blizu 50 miliona eura.
“Nama je potreban održiv način finansiranja ovih projekata u Crnoj Gori, jer će jednom prestati i krediti i donacije za ovu oblast. Zato smo kroz IPA tražili pomoć za dizajniranje mehanizma za finansiranje mjera energetske efikasnosti”, rekla je Sekulić.
Poslanik Pozitivne Crne Gore Goran Tuponja kazao je da ako u Crnoj Gori nema znanja da se obezbijedi softver, treba ga kupiti.
On je podsjetio da nadzor nad primjenom zakona obavlja Ministarstvo ekonomije.
“Državni organi nijesu stanju da sprovedu zakon. Ako nemate mehanizme za sprovođenje zakona, onda će on ostati mrtvo slovo na papiru”, rekao je Tuponja.
Poslanik Socijalističke narodne partije SNP Srđan Milić naveo je da ako mnoge institucije nemaju softvere, čemu onda služi Ministarstvo za informaciono društvo.
Predsjednik Odbora i poslanik SNP-a, Aleksandar Damjanović, podsjetio je da o energetskoj efikasnosti ne treba govoriti kao o trošku, nego investiciji.
“Kad se budu mogle mjeriti uštede, naročito kod novih objekata, onda će biti jasno kolike su uštede i da je to jedna od najkorisnijih investicija”, kazao je Damjanović.
cdm
