Planovi za razvoj crnogorske energetike: Manje uglja, više efikasnosti i zelene energije

U procesu pristupa Evropskoj uniji, svaka zemlja regiona se mora suočiti sa pitanjima proizvodnje i potrošnje energije, s obzirom da se iz Brisela nedvosmisleno poručuje da zemlje regiona moraju raditi na povećanju energetske efikasnosti, smanjenju proizvodnje električne energije iz uglja, kao i većem korišćenju obnovljivih izvora energije.

Objavljeno: 09. 03. 2016 - 00:00 Promjenite veličinu teksta: A A A

Piše: Nikola NINKOVIĆ

 

Ovi zahtjevi su intezivirani nakon istorijskog klimatskog sporazuma, potpisanog u Parizu, decembra 2015. godine, kojim je poručeno da se do 2050. godine emisije štetnih gasova moraju smanjiti za 80%, kako bi rast temperature do kraja ovoga vijeka ostao ispod 2°C. Osim toga, ovaj sporazum imaće posljedice i na realizaciju planiranih projekata izgradnje novih termoelektrana u regionu, za koje će biti znatno teže ili čak nemoguće pronaći investitore osim možda iz Kine.

ninkovicokŠta predviđa sporazum o energetskoj zajednici: Kroz potpisivanje Sporazuma o formiranju Energetske zajednice, Crna Gora, i ostale zemlje regiona su se obavezale na primjenu određenih direktiva iz oblasti energetike. Jedna od obaveza Crne Gore je da, od 01. 01. 2018. godine, postojeći blok termoelektrane „Pljevlja“ mora rekonstruisati ili zatvoritii tražiti tkz. „opt-out“ mehanizam(ograničavanje rada termoelektrana na 20 000 sati od 2018 – 2023. godine). Shodno direktivi o velikim ložištima, za zatvaranje nekoliko svojihtermoelektrana odlučila se Srbija. Takođe, i Crna Gora se odlučila ugasiti termoelektranu „Pljevlja“, dok će nakon 2023. godine biti ugašene i 3 termoelektrane u Bosni i Hercegovini.

Pored navedenog, u svim zemljama regiona se ili gradi ili planira izgradnja novih termo postrojenja. Tako je poznat projekat gradnje bloka 6. termoelektrane „Šoštanj“ u Sloveniji, koji je na svom početku zahtijevao 690 miliona eura za izgradnju, dok je do 2014. godine i njegovog probnog puštanja u rad, on koštao 1,43 milijarde evra. Ovaj novac obijezbijeđen je uglavnom kroz kredite, osigurane državnim garancijama, a što pada na teret poreskih obveznika. Ovaj projekat tokom njegove gradnje pratile su mnoge kontroverze, počev od proizvodne i prodajne cijene električne energije, ekonomske opravdanosti, korupcije, broja zapošljavanja, gdje je na početku prezentovano da će se otvoriti 3 500 dugoročnih radnih mjesta, dok su od javnosti sakriveni investicioni programi naveli brojku od 200 dugoročnih radnih mjesta.

Šta se gradi u regionu: Aktuelan je i projekat izgradnje termoelektrane „Plomin C“ u Hrvatskoj, za koju je početkom februara Ministar zaštite životne sredine i prirode Republike Hrvatske, Slaven Dobrović izjavio, da će nova strategija razvoja energetike Hrvatske odustati od izgradnje termoelektrane „Plomin C“, kao i od termoelektrane u Pločama. Od ovih projekata se prije svega odustaje zbog ekonomske neopravdanosti, i izjava iz Brisela da će pokrenuti istragu u pogledu državnih garancija za izgradnju pomenutih termoelektrana.

Uprkos klimatskom sporazumu iz Pariza, kao i signalima iz Brisela, Vlada Crne Gore je Strategijom razvoja energetike do 2030. godine među prioritetnim projektima, uvrstila izgradnju drugog bloka termoelektrane „Pljevlja“, odnosno iskorišćavanje domaćih rezervi uglja. Shodno tome, akcioni planovi i strateški ciljevi, promovišu eksploataciju fosilnih goriva (bez uvjerljivih planova za korišćenje novih resursa poput sunca, vjetra, biomase, kao ni primjenu mjera energetske efikasnosti) iako su te rezerve ograničene vijekom trajanja.

Osim pitanja, da li je Crnoj Gori potreban takav izvor električne energije kao što je drugi blok termoelektrane i kakve su stvarne potrebe za njim, postoji još mnogo drugih pitanja koji ovaj projekat dovode pred veliki znak pitanja. Izgradnja novog termo postrojenja koji bi sagorijevao ugalj nije opravdan, ne samo zbog nedovoljnih zaliha uglja u Pljevljima već i zbog niske kalorijske vrijednosti uglja, obaveza poštovanja smanjenja emisija CO2, projektovane prodajne cijene električne energije iz drugog bloka, a ništa manje važno i sve niže cijene električne energije na Evropskom tržištu električne energije.

te-pljevljaCijena izgradnje TE može biti još veća: Projektovana cijena izgradnje drugog bloka termoelektrane „Pljevlja“ od oko 360 miliona eura nije finalna, i ona bi mogla biti i duplo veća. Pored toga, finansiranje ovog projekta biće iz kredita (kao kod Plomina C), otvaranjem novog preduzeća nastalog spajanjem rudnika uglja i termoelektrane, a koje bi upravljalo drugim blokom, a iza kojeg mora stajati državna garancija, što znači da iza toga stoje poreski obveznici. Shodno navedenom, trebalo bi detaljno razmotriti sve pokazatelje ekonomske (ne)opravdanostiizgradnje drugog bloka termoelektrane „Pljevlja“, kako ne bi došli do toga da cijena njegove izgradnje na kraju bude kao u Sloveniji, duplo veća. Takođe se mora voditi računa oko načina finansiranja, odnosno garancija za kreditiranje ovoga projekta, koje ne mogu biti državne shodno Evropskim regulativama te je u tom smislu moguće očekivati istragu Brisela, kao što je slučaj sa termoelektranama u Hrvatskoj.

U Crnoj Gori se prije svega jasno vide nagomilani problemi, počev od planiranja razvoja energetike preko proizvodnih kapaciteta, stanja mreže, sve do sirovina koje se koriste za proizvodnju električne energije a sa time i povezanih kompanija i njihovih poslovanja.Da bi se planirao energetski sistem jedne zemlje u prvom redu treba znati njene stvarne potrebe za električnom energijom, i tek na osnovu potreba planirati izgradnju energetskih kapaciteta, što u Crnoj Gori nije slučaj. (Autor je koordinator u NVO Green Home)

Ovaj članak je napisan u okviru projekta "Rastimo zajedno 3 - Informacije o EU putem web portala" koji finansira Evropska unija posredstvom Delegacije EU u Crnoj Gori. Članak ne predstavlja nužno službeni stav Evropske unije.

Komentari: 3

Hehehe

09. 03. 2016 - 01:15

Predlog: dati Kinezima ili Turcima da grade TE Pljevlja o njihovom trošku, a država (EPCG) da gradi HE!
Lou

09. 03. 2016 - 04:54

Interesantan clanak. Nadam se da ce odgovorni za razvoj energetike u CG ozbiljno razmotriti iznesene cinjenice. Veliki je pritisak da se ztvaraju elektrane na ugalj u cijelom svijetu no postavlja se pitanje da li je to realno ocekivanje. Obnovljivi izvori energije nisu u mogucnosti da generisu dovoljnu kolicinu energije da bi se zamijenile sve elektrane na ugalj. Cijena zelene energije je takodje znacajan factor koji se mora uzeti u razmatranje. Kao profesionalac u ovom sektoru nudim konsalting usluge I ukoliko je neko zaintoresovan mozete me kontaktirati na [email protected]
Zoro

09. 03. 2016 - 12:08

Niko ne priča o procentu sumpora u pljevaljskom uglju. Znam da je u nekim ranijim analizama bio osam puta veći od dozvoljenog.
Novi komentar