U Privrednoj komori Slovenije danas je održan poslovni forum crnogorskih i slovenačkih privrednika, koji je okupio predstavnike više od sedamdeset kompanija iz obje zemlje.
Crnogorsku delegaciju, na čijem čelu je bio Mijušković, činili su privrednici iz sektora prehrambene industrije, trgovine, turizma, saobraćaja, metalskog sektora, informacionih tehnologija, komunalne privrede i logističkih usluga.
Mijušković je istakao da Crna Gora i Slovenija imaju veoma dobre međusobne odnose, što se ogleda u intenzivnoj saradnji na svim poljima.
"Slovenija, prva od država nekadašnje Jugoslavije, koja je postala članica Evropske unije i Sjevernoatlantskog saveza, poslužila je Crnoj Gori kao uzor u mnogo čemu, a u zahtjevnim pregovaračkim procesima pružila je značajnu političku, ekspertsku i finansijsku podršku, rekao je on, i izrazio uvjerenje da ova podrška u daljim integracionim procesima neće izostati", rekao je Mijušković.
Podaci o spoljnotrgovinskoj razmjeni, navodi on, pokazuju da je Slovenija jedan od značajnijih trgovinskih partnera i zauzima osmo mjesto u ukupno ostvarenom izvozu i uvozu Crne Gore tokom prethodne godine, ali i da evidentno postoji neiskorišćeni prostor za saradnju.
"Slovenački kapital je, još od najranijih faza tranzicije i privatizacije, prisutan u brojnim crnogorskim preduzećima (Hit Montenegro, NLB, Triglav osiguranje, Sava-Re osiguranje, Intereuropa, Mercator, Petrol, Sportina Group), koja posluju u sektorima finansijskih i usluga osiguranja, turizma, trgovine i građevinarstva. Ukupne investicije iz Slovenije od 2002. do novembra 2015. godine iznose 350,6 miliona eura i sa učešćem od 4,5 odsto u ukupnim investicijama Slovenija se nalazi na desetom mjestu liste stranih investitora. Pomenuo bih i najnoviju slovenačku investiciju u sektor turizma, gdje je u valorizaciju prvog speleološkog objekta u Crnoj Gori, Lipsku pećinu na Cetinju, uloženo 1,1 miliona eura", istakao je predsjednik crnogorske Komore.
Mijušković je podsjetio da su Crna Gora, Slovenija i Turska potpisnice Memoranduma o izgradnji HE Morača i HE Komarnica, koji će unaprijediti saradnju u ovoj oblasti, doprinijeti bržoj valorizaciji hidroenergetskih potencijala i povećati energetsku sigurnost.
Pored toga, mogućnosti za saradnju postoje u izgradnji malih hidroelektrana, te korišćenju bogatih resursa obnovljivih izvora energije. Izgradnja energetskog kabla između Crne Gore i Italije sa pratećom infrastrukturom, čija je vrijednost preko 800 miliona eura, izuzetna je prilika investitorima za izgradnju elektrana u čitavom regionu i pristup energetskom tržištu razvijenih zemalja Evrope.
Mijušković smatra da je za Crnu Goru, tj. njenu privredu od velikog značaja prenos slovenačkih iskustava na planu poljoprivrede i ruralnog razvoja, kao i razmatranje mogućnosti zajedničkog nastupa na trećim tržištima što pruža šansu da budemo konkurentniji prema ostalom dijelu Evrope i svijeta. Ovo temelji na činjenici da je Slovenija dobro osmišljenom razvojnom strategijom i nizom podsticajnih mjera uspjela da održi poljoprivrednu djelatnost, zaustavi migracije i poljoprivredne proizvode učini konkurentnim. Mijušković je siguran i da je Slovenija primjer koji treba slijediti u povezivanju poljoprivredne proizvodnje i turizma, kao grane u kojoj takođe postoje mogućnosti za unapređenje saradnje.
Govoreći o tradicionalno dobrim vezama Privrednih komora Crne Gore i Slovenije, Mijušković je podsjetio na važnu ulogu koje su ove dvije institucije, kao i komore iz drugih bivših jugoslovenskih zemalja imale u uspostavljanju pokidanih privrednih veza, a i šire, nakon događaja koji su ovaj prostor obilježili devedesetih godina prošlog vijeka. Mijušković je pozvao slovenačke kompanije i investitore da se uvjere u mogućnosti i potencijale koje Crna Gora posjeduje, naglašavajući da im je za sve informacije Privredna komora Crne Gore na raspolaganju.
Generalni direktor Komore Slovenije Samo Hribar Milič se takođe osvrnuo na kvalitetnu komorsku saradnju koju je ocijenio i uspješnom i prijateljskom. On takođe smatra da ekonomska saradnja može i treba biti još intenzivnija.
"U tu svrhu, potrebna je kontinuirana uzajamna razmjena informacija, zbog čega su posebno korisni forumi, poput ovog današnjeg", kaže Hribar Milič.
Pored bilateralne ekonomske saradnje među privrednicima dvije zemlje, on smatra da treba razmišljati o mogućnostima zajedničke saradnje na trećim tržištima. Crnogorski privrednici na bazi odlične komorske saradnje mogu uvijek računati na dobijanje potrebnih informacija nužnih za uspostavljanje kontakata sa potencijalnim slovenačkim poslovnim partnerima, zaključio je on.
Ambasador Crne Gore u Sloveniji Miomir Mugoša potvrdio je da postoji veliki prostor za širenje ekonomske saradnje.
Nina Drakić, šef Sektora za analize i istraživanja u Privrednoj komori Crne Gore, je kroz prezentaciju crnogorskih ekonomskih potencijala zainteresovane slovenačke privrednike detaljno i sveobuhvatno upoznala sa poslovnim ambijentom u Crnoj Gori, kao i pojedinačnim projektima u koje je moguće ulagati.
Njen slovenački kolega Bojan Ivanc govoreći o ekonomskoj zbilji svoje zemlje i njenim potencijalima, podsjetio je da je jedan od razloga za realizovana strana ulaganja u Sloveniju bilo članstvo u EU, a time i pristup tržištu od 500 miliona potrošača, što podrazumijeva visok nivo sigurnosti za investitore.
