Norveška proizvodi naftu i gas iz podmorja još od I960. godine i to iz stotine velikih polja, a nikada nije imala nijednu katastrofu sa značajnijim uticajem na životnu sredinu, kazao je za Vikend novine savjetnik za upravljanje zaštitom životne sredine u sektoru nafte i vlasnik firme Eco-Management Support Bjorn Kristofersen.
Prema riječima Kristofersena, istraživanje nafte i gasa u Norveškoj nikada nije ugrozilo ekologiju te države.
"Ukoliko upitate bilo kog norveškog državljanina ili novinara, ubrzo biste shvatili da je to mišljenje većine ljudi. Ne postoje znakovi neodgovarajućeg tretmana životne sredine i njenih vrijednosti zbog industrije nafte i gasa, iako je Norveška zemlja sa ekstremnim klimatskim uslovima uz vrlo hladne zime i talase koji dostižu visinu i do 30 metara i obalnom zonom koju odlikuje stotine fjordova i malih ostrva, razvijenim ribarstvom i korišćenjem obalnih područja od strane stanovnika i posjetilaca", rekao je Kristofersen.
Na pitanje kako je moguće da preko pola vijeka nijesu imali nijednu ekološku katastrofu, Kristofersen objašnjava da je od prvog dana razvoj upravljanja naftnom industrijom u zemlji je bio fokusiran na deset principa upravljanja.
"Jedan od njih je fokusiran na zaštitu životne sredine i to kao preduslov za bilo kakav dalji razvoj naftne industrije" kaže Kristofersen.
On dodaje da je zaštita životne sredine i svijest o njenom značaju snažno ugrađena u svijest Norvežana.
"Planiranje i izdavanje licenci za operacije u dijelu kontinentalnog selfa Norveške je zasnovano na in tegrisanom principu širokog sistema upravljanja zaštitom životne sredine, pri čemu je sveobuhvatan pristup iskorišćen kako bi se pokrili mnogi različiti aspekti i učesnici kao što su ribari, predstavnici naftne industrije, predstavnici brodogradilišta, predstavnici javnosti i njihove aktivnosti. To se koristi kako bi se identifikovale zone koje mogu biti otvorene za aktivnosti na istraživanju ugljovodonika, kao i zone koje se smatraju zatvorenim za pomenute alcjjj tivnosti", tvrdi Kristofersen.
Kako je istakao ovaj ekoog, Norveška ima zone koje su veoma interesantne i perspektivne sa aspekta naftne industrije, ali su zatvorene za bilo kakve aktivnosti na istraživanju i proizvodnji zbog izrazite osetljivosti u pogledu ribljeg fonda i ribarstva, nedostatka prihvatljivog sistema u slučaju incidenta i nedovoljnoj udaljenosti od osjetljivih obalnih područja.
"Norveška ne prihvata da na njihovoj teritoriji posluju naf|hv:| tne lcompaniEn jekojenijesu širom svijeta poznava i naftne nije rade zajedno na rješavanju problema i na izgradnji sistema za hitno reagovanje kroz ulaganje u relevantno znanje i opremu. Mi smo se fokusirali na podizanje stručnosti Norvežana, kako bi mogli da vode naftnu industriju i njen razvoj. Oni najbolje razumiju svoju norvešku kulturu i imaju dugoročan interes da zaštite životnu sredinu" objasnio je Kristofersen.
Što se tiče projekta istraživanja i proizvodnje ugljovodonika u Crnoj Gori, Kristofersen tvrdi da nije upoznat sa detaljima, ali da je informisan da je u toku proces izrade Strateške procjene uticaja na životnu sredinu.
"Ovo je generalno veoma dobar početak za održiv razvoj buduće industrije, ali strateška procjena sama po sebi nije dovoljna garancija. Savjeti propisani strateškom procjenom moraju da postanu relevenatni i prihvaćeni od političara i studija mora da bude propraćena sa mehanizimam za efektivnu implementaciju. Takođe, treba uzeti u obzir da postoje različiti modeli izrade strateške procjene" navodi Kristofersen.
On, kao specijalista u oblasti zaštite životne sredine sa više od 20 godina iskustva na rukovodstvenim pozicijama u naftnoj industriji, koji je radio u nekoliko zemalja širom svijeta, upozorava da se, ukoliko se posmatra međunarodno iskustvo, lako mogu pronaći primjeri lošeg odnosa u oblasti zaštite životne sredine, a koji su vezani za industriju nafte i gasa.
"Neke zemlje nikada nijesu uspjele da izgrade neophodne uslove za održivu koegzistenciju između ekologije i naftne industrije, a opet u nekim slučajevima postoje primjeri katastrofa kakva je "Deepwater Horizon" u Meksičkom zalivu, koja se dogodila 2010. To se dogodilo u jednoj od najprosperitetnijih država na svijetu, u Americi, a učesnik je jedna od najvećih naftnih kompanija na svijetu British Petroleum. Dakle, ne postoji garancija za stabilno i održivo poslovanje ukoliko ne postoji bilo kakva forma u vezi sa rizikom od neplaniranih događaja koji se mogu desiti", istakao je Kristofersen koji posljednjih šest godina radi konsultant iz oblasti zaštite životne sredine, primarno za Vladu Norveške na programu pomoći zemljama u razvoju, a od početka sa vladama Gane i Ugande, i to na izradi strateških procjena uticaja na životnu sredinu, kao i sa Burmom (Mjanmar) i Tanzanijom na izradi regulative o studijama o procjeni uticaja na životnu sredinu (EIA).
Crna Gora se od samog početka procesa ugledala na Norvešku i imala značajnu pomoć te zemlje u realizaciji projekta.
Ta pomoć se ogledala kroz ekspertska pomoć prilikom izrade Zakona o istraživanju i proizvodnji ugljovodonike, finansiranje izrade Starteške procjene uticaja na životnu sredinu za Program istraživanja i proizvodnje ugljovodonike, zatim finansiranje izrade Zakona o porezu na ugljovodonike, finansiranje izrade podzakonskih akata za primjenu Zakona o porezu na ugljovodonike, te finansiranje softvera za obradu i analizu geoloških podataka.
Takođe postojala je i tehnička pomoć odnosno obuka o načinu evaluacije tehničkih ponuda i predloženih radnih progama, kao i obuka domaćih kadrova u oblasti istraživanja i proizvodnje nafte i gasa.
Izvor: Dnevne novine. cdm
