Kavarić je, na sjednici skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, na kojoj je razmatrana primjena tog zakona, rekao da je u dogovoru sa sindikatom KAP-a jasno navedeno da oni koji idu u penziju nemaju pravo na otpremnine.
„U zakonu se poziva na socijalni program, u kojem piše da nema otpremnina za one koji su ostvarili pravo na penziju. Zato to treba da se precizira ukoliko je moguće“, kazao je Kavarić.
Zakon se odnosi na 414 radnika KAP, a to pravo traže i još 20 radnika iz pogona Prerade i osam iz Kovačnice.
Kavarić je podsjetio i da je podnijeta inicijativa za ocjenu ustavnosti Zakona.
Predsjednik Odbora i poslanik Socijalističke narodne partije (SNP), Aleksandar Damjanović, saopštio je da bi u drugom kvartalu ove godine trebalo realizovati obavezu predviđenu zakonom. „Na taj način bi se njena primjena omogućila u drugom ili trećem tromjesečju, da se to ne bi shvatilo kao bilo čiji predizborni marketing“, kazao je Damjanović.
On je dodao da Vlada ima mehanizam da, ukoliko smatra da joj je potrebno, dodatno precizira zakon, odnosno predloži izmjene i dopune ne dirajući meritum.
Damjanović smatra da je problematičan stav da bi trebalo sačekati sa primjenom Zakona do ocjene njegove ustavnosti. „Ako bi čekali sa primjenom zakona dok se odluči po inicijativama za ocjenu ustavnosti, to bi značilo da nekoliko stotina zakona ne bismo primjenjivali“, kazao je Damjanović.
Nezavisni poslanik, Damir Šehović, smatra da treba voditi računa o tome kakvi se zakoni donose. „Na jednak način treba da tretiramo radnike KAP-a i sve druge radnike u Crnoj Gori. Nikome ne treba da dajemo više ili manje prava“, smatra Šehović.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Zoran Jelić, smatra da se ono što su dogovorili socijalni partneri, odnosno predstavnici Vlade i sindikata, na neki način donošenjem zakona izigralo. „U socijalnom programu je dogovoreno da oni koji odlaze u penziju nemaju pravo na otpremninu. Onda ovdje u parlamemtu određeni politički subjekti zbog dobijanja jeftinih političkih poena donose zakon koji ruši socijalni dijalog“, kazao je Jelić.
On je podsjetio da zakon nije bio ni na Socijalnom savjetu. „Pitanje je i kako obezbijediti izvor sredstva, odnosno odakle sve to isfinansirati. Dilema je šta ako krenemo u proces realizacije zakona, a Ustavni sud ga poništi“, upozorio je Jelić.
Konverzija "švajcaraca": 280 izmještenih kredita
Odbor je danas raspravljao i o primjeni Zakona o konverziji kredita u švajcarskim francima u eure.
Damjanović je saopštio da u zakonu piše da su svi ti krediti obuhvaćeni zakonom, odnosno da su u njegovoj ingerenciji. „Ostalo je tumačenje koje Skupština može da pruži, ali nema pravo. Može i Centralna banka (CBCG), ali ona ima manje prava od nas, jer samo nadzire primjenu zakona”, dodao je Damjanović.
On je rekao da je i nepoznanica stav Vlade, odnosno Ministarstva finansija, koji se tiče tog akta. „Treba otkloniti sve smetnje u primjeni zakona vezano za isti tretnam svih kredita i sankcionisanju subjekata koji ga ne primjenjuju”, kazao je Damjanović.
On je dodao da će se naći model da se "po dubini" iskontrolišu izmješteni krediti, odnosno oni koji nijesu u portfoliju banke, uz intenciju predlagača da se zakon tiče svih kredita u francima.
Generalni direktor Direktorata za finansijski sistem i unaprjeđenje poslovnog ambijenta u Ministarstvu finansija, Bojana Bošković, kazala je da nema ovlašćenja da komentariše Zakon i njegovu primjenu. „Ministarstvo je u saradnji sa CBCG saopštilo stav u vezi ovog zakona u procesu njegovog donošenja”, rekla je Bošković.
Predstavnici CBCG su kazali da je Hipo Alpe Adria banka (HAAB) poslala ponudu za konverziju i da je 350 korisnika kredita prihvatilo, a 306 potpisalo. „Za 130 kredita korisnici nijesu prihvatili ponude. S obzirom da ovo nije skopčano sa rokom, CBCG će nastaviti da prati primjenu zakona”, kazali su predstavnici te institucije.
On su naveli da je HAAB sprovela ono što joj je CBCG naložila.
Bankarski ombudsman, Halil Kalač, saopštio je da su brojni problemi nastali kada je banka rekla da nema obavezu prema izmještenim kreditnim partijama. „Klijenti se potom obraćaju ombudsmanu i institucijama navodeći da su povrijeđena njihova prava. Ukupno je 280 kredita koji su izmješteni ili otplaćeni i njihovi korisnici se smatraju diskriminisanim, jer banka ne želi da primijeni zakon na njih”, rekao je Kalač.
Banka, kako je kazao, zakon tumači kako ona misli da treba.
„Ostaje pitanje da li će se zakon primijeniti i na ovih 280 kredita. Oni od bankarskog ombudsmana i institucija traže informaciju i pomoć da li će biti primjenjen zakon i na njih. To pitanje je otvoreno i danas”, kazao je Kalač.
Šehović smatra skandaloznim greške koje je u tom procesu pravila CBCG. „Te greške su ispravljene, ali tako nešto ne smije nijednoj banci da se desi”, poručio je Šehović.
On je naveo da postoji problem u tumačenju zakona, kada je riječ o kreditima na koje se odnosi, kao i da mu je prihvatljiv stav bankarskog ombudsmana, jer smatra da je zakon jasan i da obuhvata sve zajmove.
„To nam, međutim, neće pomoći ukoliko ne nađemo mehanizam da HAAB natjeramo da na taj način tumači zakon. Postavlja se pitanje kako riješiti taj problem i da li kroz uključivanjem svih, odnosno Ministarstva finansija, Skupštine i CBCG”, rekao je Šehović.
On smatra da se ne smije dopustiti da se nešto što je napisano jasno namjerno tumači na način koji nekom odgovara, jer na taj način želi da izbjegne štetu. „Treba da vidimo šta da radimo povodom činjenice da se zakon na različit način tumači. Zakon je, čini mi se, dovoljno jasan i na precizan način govori o obavezi banke da jednako tretira sve kredite. Na nama da smislimo model koji je obavezujući za HAAB”, poručio je Šehović.
Poslanik SNP-a, Srđan Milić, kazao je da je očigledno da u Crnoj Gori postoji neko ko je iznad zakona i ko tumači da li se zakonski propisi odnose na njega ili ne. „Da li bi ove što su iznad zakona trebalo podsjetiti na Island, gdje je za manje lihvarske poslove lako rješen problem sa bankarima. Nemamo razloga da dođemo u situaciju da nas potcjenjuju oni koji pokušavaju da tumače šta u zakonu piše”, naveo je Milić.
Šef sektora kontrole banaka u CBCG, Darko Bulatović, tvrdi da je ta institucija izainteresovana da se zakon primjenjuje i zaštiti klijenate. „Problem ostaje i dalje potpuno jasno preciziranje nadležnosti CBCG za obavljanje nadzora van bankatskog sektora, a to je HETA. CBCG ne može da obavi nadzor nad kreditima koji su izmješteni iz kreditnog portfolija”, rekao je Bulatović.
RTCG
