Kao društvo koje teži većoj otvorenosti, sa svim specifičnostima koje su nam svojstvene, ne ostajemo po strani uticaja globalnih promjena koje se dešavaju u savremenom svijetu. U tom okviru možemo se smatrati i dijelom „svjetskog tržišta duha“ na kojem savremeni čovjek pokušava da nađe odgovore na osnovne dileme svog postojanja. Da li čovjek gubi vlastitu vrijednost – da li stvari koje su produkt njegovog uma i njegovih ruku postaju vrijednije od njega? Da li se relativizuju ili ruiniraju neke vrijednosti? Da li pluralizam interesa utiče i na etički relativizam? Gubim li smisao, orijentaciju – u kojem vrijednosnom okviru se krećem?
U ovom kontekstu – From jeste među nama. Neprestano sticanje stvari, površni međuljudski odnosi, nekritičnost u preuzimanju „gotovih“ stavova, pomodnost, stalna borba za sve većim društvenim pozicijama, stalno osvajanje sve veće moći nad drugima - karakteristike su stila života sve većeg broja ljudi. Osjećanje sigurnosti koje se zasniva na svim tim stvarima je, zapravo, samo iluzija - da vrijedimo onoliko koliko imamo. Orijentacija - ja sam ono što imampokazuje svoju pogubnost u suočavanju sa Fromovim pitanjem: „Ako se moj osjećaj identiteta temelji na onome što imam, na posjedovanju, ako sam ja ono što imam - onda se nameće pitanje ‘što sam ja ako izgubim ono što imam'?“
Naspram takve orijentacije ili modusa iskustva stoji čovjek, kao jedinstveno biće sa duboko ukorijenjenim potrebama da se razvija, da nadilazi sebe, da izrazi svoje potencijale i sposobnosti, da pripada i bude sa drugima, da voli, da daje, da je solidaran, sobodan i nezavisan. “Čovjekov najvažniji zadatak u životu je roditi samoga sebe”, veli From, i ne bez izvjesne deprimiranosti nastavlja da, uprkos tome, “Neki ljudi umru prije nego što se rode.” Od slobode da bude ono što može i da je koristi za dobrobit sebe i drugih – čovjek najčešće bježi.
O ovim izazovima koje Fromova misao opravdano i jednako uporno postavlja pred sve one koji promišljaju o granici i ravnoteži ova dva modusa postojanja, na tribini je govorila Anđa Backović, psihološkinja. Nakon osvrta na život ovog istaknutog psihologa, psihoanalitičara, socijalnog psihologa, filozofajevrejskog porijekla, posebno na impresivne likove Fromovih tutora, učitelja i uzora, kao i na neke ključne događaje u životu mladog Froma koji su ga usmjerili na kasnije proučavanje i praktikovanje frojdovske psihoanalize i teorije marksizma, analizirala je moduse imati i biti (imanje i bivanje), sa njihovim manifestacijama u svakodnevnim ljudskim iskustvima (učenju, pamćenju, saznavanju, komunikaciji, izražavanju autoriteta).
Biblioteka „Dr Albert Vajs“ JZCG, ovim događajem želi da promoviše vrijednosti slobode pojedinca, njegovog kritičkog uma, nezavisnosti, a nadasve čovjeku inherentne sposobnosti da se stalno razvija, raste, izražava, da voli, daje i prevladava izolovanost i sebičnost.
