Maksimović je rekao da je Montenegroberza, sagledavajući trenutnu situaciju unutar finansijskog sistema Crne Gore, pokušala aktivno da djeluje u pravcu animiranja Ministarstva finansija ka emisiji obveznica na domaćem tržištu kapitala.
"Nažalost, moramo konstatovati da se prilikom plasiranja prve ovogodišnje emisije obveznica, Ministarstvo finansija okrenulo ka međunarodnom tržištu kapitala i emitovalo obveznice u iznosu od oko 300 miliona eura", kazao je Maksimović u intervjuu agenciji Mina-business.
On je rekao da su domaći finansijski subjekti u toj emisiji učestvovali sa oko 50 miliona eura, pa je sa procijenjenim iznosom zaključenih transakcija na sekundarnoj trgovini, od početka godine, na međunarodnom tržištu plasirano oko 100 miliona eura od subjekata i institucija iz Crne Gore.
Navedeni iznos se, kako tvrdi Maksimović, mogao realizovati kroz emisiju domaće obveznice, pri čemu bi koristi od emisije imali svi učesnici prisutni na domaćem tržištu kapitala.
"Smatram da bi se i kroz emisiju na domaćem tržištu postigla bolja cijena, odnosno niža kamatna stopa, uzimajući u obzir da navedeni finansijski instrument služi kao dobra alternativa oročenim depozitima", objasnio je Maksimović.
S obzirom da pasivne kamatne stope karakteriše značajan pad u posljednjim godinama, Maksimović je rekao da je sigurno da bi kamata na emitovane obveznice nosila manji prinos od oko šest odsto ostvarene na međunarodnom tržištu.
Crna Gora je početkom marta emitovala euroobveznice vrijedne 300 miliona eura po kamatnoj stopi od šest odsto, da bi pokrila rupu u ovogodišnjem budžetu. Euroobveznice dospijevaju 2021. godine.
Prema riječima Maksimovića, s obzirom da nije došlo do emitovanja obveznica na domaćem tržištu kapitala, svi građani i preduzeća iz Crne Gore prinuđeni su da zadovoljenje svojih investicionih odluka i kupovinu državnih obveznica ostvaruju kroz sekundarnu trgovinu euroobveznica, pri čemu dolazi do odliva novca iz finansijskog sistema Crne Gore, uz plaćanje većih iznosa transakcionih troškova inostranim posrednicima.
"Konkretno, imamo situaciju da ukoliko neka komercijalna banka koja obavlja poslovanje u Crnoj Gori želi da putem hartija od vrijednosti poveća izloženost ka državnom sektoru, a sa druge strane banka koja ima prekoračenje limita izloženosti i potrebu za likvidnošću želi proda državne obveznice, iako se nalaze na razdaljini od par kilometara, transakciju 'dogovaraju' i zaključuju putem stranih posrednika, te istu saldiraju u Briselu ili Luksemburgu", objasnio je Maksimović.
Trenutna situacija u bankarskom sektoru, kako je ocijenio, sigurno ide u korist činjenici da je moguće emitovanje obveznica na domaćem tržištu kapitala.
"Nadamo se da će se do kraja godine dio preostalih zaduženja realizovati na domaćem tržištu kapitala. Treba imati u vidu činjenicu da svakodnevno dolazi do novih plasmana u ove instrumente na međunarodnom tržištu i da postoji opasnost da do trenutka kada Ministarstvo finansija pokaže senzibilnost ka domaćem tržištu, sve odluke investitora budu već realizovane, a slobodna sredstva budu iznešena iz sistema", saopštio je Maksimović.
Na pitanje da li postoji mogućnost ulaska novih učesnika na crnogorsko tržište kapitala, Maksimović je odgovorio da za sada postoji najava da će u skorijem periodu Erste banka Podgorica postati član berze, odnosno početi sa obavljanjem brokersko – dilerskih poslova.
"Priključenje jedne od vodećih banka u Crnoj Gori sigurno daje pozitivne signale u pravcu veće integracije bankarskog sistema unutar tržišta kapitala, privlačenje novih inostranih investitora, kao i veće uključivanje sektora stanovništva kao potencijalnih investitora", ocijenio je Maksimović.
On očekuje da će tokom godine doći i do kreiranja emisije nekih novih instrumenata.
"Postoje određene najave o javnoj emisiji akcija od kompanije koja razvija veliki projekat u oblasti turizma. Sigurno da bi navedena emisija bila interesantna, pa uzimajući u obzir značaj za cjelokupno tržište, nadamo da će doći do njene realizacije", kazao je Maksimović.
Berza će, prema njegovim riječima, pokušati da aktivno djeluje na rješavanje problema nedostatka državnih dužničkih hartija od vrijednosti.
"Smatramo da će navedene hartije od vrijednosti biti u žiži interesovanja i u narednom periodu. Ukoliko bi se nastavila sadašnja praksa, rješenje bi pokušali da nađemo kroz kreiranje i listiranje izvedenih hartija od vrijednosti, koje bi bile kreirane na bazi emitovanih crnogorskih euroobveznica", dodao je Maksimović.
On je ocijenio da bi pojava hartija navedenih performansi, osim dostupnosti novčanih tokova kao kod obveznica za velike investitore, omogućila i stanovništvu da investira u većoj mjeri jer bi bili usitnjeni lotovi u odnosu na euroobveznice.
"Posmatrajući trendove u regionu, nadamo se da će Montenegroberza u skorijem periodu, postati dio SEE Link platforme i da će kroz tu aplikaciju približiti naše tržište regionalnim investitorima, a takođe i omogućiti svim domaćim investitorima lakšu dostupnost za trgovanjem inostranim hartijama", kazao je Maksimović.
Komentarišući početak ovogodišnjeg trgovanja na crnogorskom tržištu kapitala, on je rekao da je u prvom kvartalu ove godine, na Montenegroberzi zaključeno 1,36 hiljada transakcija, što predstavlja povećanje oko 14 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period.
"Povećanje broja transakcija nastalo je prevashodno otkupom akcija emitenta Hotelsko turističkog preuzeća (HTP) Mimoza Tivat od većinskog vlasnika", rekao je Maksimović.
Ukupno ostvaren promet na crnogorskom tržištu kapitala iznosio je oko deset miliona eura i 17 odsto je niži u odnosu na 2015. godinu.
"Navedeni pad prometa uzrokovan je trgovinom u segmentu tržišta obveznica, gdje je zabilježen pad prometa u iznosu od oko 6,5 miliona eura. Na toj osnovi, ove godine bilježimo značajne stope rasta u segmentu trgovanja vlasničkim hartijama od vrijednosti", kazao je Maksimović.
Najveće učešće u ostvarenom prometu, u pogledu vlasničkih hartija od vrijednosti, zabilježeno je trgovanjem akcijama Jugopetrola, Crnogorskog Telekoma, HTP Mimoze, Crnogorskog elektroprenosnog sistema i blok poslom TPC „Ražnatović”.
"Kao glavna karakteristika tržišta u prvom kvartalu, može se izdvojiti činjenica da su investitori i dalje najviše zainteresovani za ulaganje u kompanije koje su poznate po isplati dividendi", naeo je Maksimović.
On je rekao da se željeni, odnosno prihvatljivi iznos dividendnog prinosa, smanjio, što je prevashodno uzrokovano padom pasivnih kamatnih stopa u bankarskom sistemu Crne Gore.
"Prvi kvartal godine po pravilu nosi manji iznos prometa, najvećim dijelom zbog čekanja investitora na objavu finanijskih izvještaja kompanija za prethodnu godinu", zaključio je Maksimović.
Mina biznis
