Istakao je da je zbog aktuelne intenzivne rasprave o izgradnji drugog bloka termoelektrane u Pljevljima Privredna komora inicirala skup predstavnika institucija i uvaženih stručnjaka iz oblasti relevantnih za sveobuhvatnu analizu potreba, mogućnosti i efekata koje ovaj projekat nosi.
- Svjesni značaja energetike za budući razvoj Crne Gore i efikasnog korišćenja vlastitih resursa moramo ići putem energetske samostalnosti države. Posebno zahtjevan u ovom smislu je projekat Termoelektrane u Pljevljima. Izuzetno važno pitanje koje je uslov da bi se projekat mogao započeti je pitanje ekoloških uslova i standarda koji se moraju zadovoljiti. Kod njegove izgradnje i funkcionisanja moraju biti ispoštovani sve pravne regulative Evropske unije, kao i domaće zakonske obaveze. Nema više vremena za čekanje na izgradnju nekog većeg energetskog izvora u Crnoj Gori, a da li je Termoelektrana u Pljevljima taj budući energetski izvor očekujemo da kaže struka – rekao je Saveljić.
Ivica Jakovljević, direktor EFT Rudnika i Termoelektrane Stanari, predstavio je ovaj energetski objekat u Bosni i Hercegovini koji predstavlja najznačajniji investicioni projekat ove grupe. Riječ je o termoelektrani koja ima maksimalnu snagu 330 MW, u koju je uloženo 560 miliona eura. Za jun je planiran početak komercijalnog rada TE koja će u punom kapacitetu zapošljavati do 900 radnika. Jakovljević je posebno istakao značaj što je TE locirana na samom rubu Rudnika Stanari. - Ako ozbiljno razmišljate o izgradnji termoelektrane morate da imate pouzdan kop – poruka je Jakovljevića.
Projekat TE Šoštanja u Sloveniji predstavio je tehnički direktor Jože Lenart. Riječ je o energetskom objektu koji je pušten u rad 1956. godine, a gdje urađen šesti blok koji treba da dobije dozvolu za rad tokom 2016. Blok je napravljen za 65 mjeseci da bi se mogla produžiti proizvodnja električne energije u Termoelektrani Šoštanj od 2025. godine do 2054. godine. Ispunjava sve zahtjeve za zaštitu životne sredine i ima neto snagu od 553 MW te prosječnu godišnju proizvodnju od 3.600 GWh energije.
- Najveću podršku za gradnju termoelektrane koja je na samom rubu grada imali smo od građana koji su veoma dobro razumjeli benefite koje će im ovaj objekat omogućiti – rekao je Lenart.
Ivan Mrvaljević iz Elektroprivrede Crne Gore predstavio je projekat Bloka II Termoelektrane Pljevlja. Kao izvođač radova na tenderu je odabrana češka kompanija Škoda Praha koja je ponudila izgradnju za 36 mjeseci. Prema projektu, instalisani kapacitet TE Pljevlja biće 250 MW i proizvodiće bruto 1.850 GWh električne energije. Potrošnja uglja planirana je na 1.600.000 tona godišnje. Projekat je predviđen
Strategijom razvoja energetike Crne Gore do 2030 i uključuje implementaciju EU regulative iz ove oblasti kao i poštovanje Direktive 2010/75/EU (Industrial Emissions Directive). Njegova realizacija
stvoriće uslove za plasman električne energije na tržište Italije nakon puštanja u rad podmorskog kabla Italija-Crna Gora.
- Izgradnjom drugog bloka Termoelektrane Pljevlja došlo bi do potpunog obezbijeđivanja elektroenergetske nezavisnosti Crne Gore i poboljšanja sigurnosti snabdijevanja potrošača - ocijenio je Mrvaljević.
Zaključio je i da će pozitivni efekti realizacije projekta biti poboljšanje ekološke situacije u Pljevljima, nastavak proizvodne djelatnosti termoenergetskog kompleksa u Pljevljima, poboljšanje sigurnosti snabdijevanja potrošača i stabilnosti te održivosti elektroenergetskog sistema Crne Gore.
Dr Ratomir Stanić, tehnički direktor Rudnika uglja Pljevlja predstavio je komercijalno raspoložive rezerve uglja za rad Drugog bloka Termoelektrane. Energetski potencijal uglja na području Pljevalja
iznosi 240 TWh i može se koristiti narednih 40 godina. Predloženi razvoj proizvodnje energije iz uglja je u okvirima definisanim razvojem energetike koja je u cilju značajnog unapređivanja postojećeg stanja, kaže on.
– Veća proizvodnja uglja i električne energije iz uglja značajno će poboljšati ekonomičnost rada kako proizvođača uglja, tako i sektora energetike u Crnoj Gori – riječi su Stanića.
Dodaje da se zabrinjavajuće ekološko stanje u Pljevljima može značajno poboljšati proizvodnjom toplotne energije za potrebe toplifikacije grada i proizvodnju industrijske pare za ostale potrošače. Toplifikacijom grada mikroklimatske prilike bile bi značajno povoljnije.
Generalni sekretar EUROCOAL-a Brian Rickettis govorio je o načinu upotrebe uglja u Evropi. On je kazao da se u Evropi najviše energije dobija iz uglja (28,4 odsto), te da EU rudnici proizvode 100 miliona tona uglja a da se potroši 300 miliona tona, što znači da se 2/3 potrebnog uglja uvozi, što je trend u porastu. On je istakao da je najveći potrošač uglja Poljska ali da i Danska, prepoznatljiva kao “zelena zemlja” takođe efikasno koristi ugalj za energetske potrebe. On je naveo da je ugalj jeftin energent i bezbjedan ako se primjenjuju ekološkiu standardi.
- Investiranje u obnovljive izvore energije jeste potrebno ali ih ne treba posmatrati kao alternativu konvencionalnim, kao što je ugalj. Potrebna su nam ulaganja u sve ove izvore, samo je pitanje možemo li to priuštiti – zapitao se Rickettis.
Prof. dr Vladan Ivanović, šef Centra za energetiku Mašinskog fakulteta Podgorica, predstavio je dio rezultata iz Elaborata za rješavanje problema zagađenosti u Pljevljima, koji su uradili za potrebe te opštine.
Prema njegovim riječima, nesumnjivo je utvrđeno da je zbirni doprinos polutanata takav da u nepovoljnim meteo uslovima, u zimskim mjesecima predstavljaju glavni problem koji mora biti riješen kada je aerozagađenje u Pljevljima u pitanju. Zato je preporučen niz kratkoročnih i dugoročnih mjera čija primjena u većem obimu dovodi do popravljanja stanja po pitanju zagađenosti u Pljevljima nastalih iz gradskih kotlarnica i individualnih ložišta, ali i zaključeno da samo toplifikacija grada u većem obimu, predstavlja konačno i trajno rešenje problema.
- Potvrdili smo ranije zaključke drugih studija da Termoelektrana Pljevlja nije direktan krivac za povećane emisije PM10 čestica u gradu – rekao je Ivanović.
Ovaj zaključak, dodaje, ne abolira TEP od indirektnih uticaja za probleme koji su posljedica njenog i rada Rudnika uglja. Nesporna je činjenica da su termoelektrane na čvrsto gorivo najveći zagađivači i da imaju najveći uticaj na životnu sredinu u poređenju sa svim ostalim načinima proizvodnje električne energije.
Centar za energetiku, kaže, snažno zagovara izgradnju drugog bloka jer je za Crnu Goru od vitalnog značaja razvoj sopstvenih izvora električne energije. Sigurna proizvodnja električne energije moguća je samo u termoelektranama i ona smanjuje zavisnost od uvoza. Drugi blok TE je u stvari fizička zamjena prvog. Trebalo da se gradi po najsavremenijim standardima i sigurno će imati znatno manji negativni uticaj na životnu sredinu u odnosu na tehnologije primjenjene kod prvog bloka građenog u prošlom vijeku.
U okviru izgradnje drugog bloka TE moguće je planirati i primjeniti i dodatne mjere koje mogu znatno da poprave stanje životne sredine u gradu, kao što je na primjer toplifikacija grada, predviđena još i pri izgradnji prvog bloka. Nikako ne treba zaboraviti činjenicu da je zadatak eksploatacije TE, ne samo da obezbjedi neprekidnu proizvodnju električne energije, nego i zaštitu prirode i normalne uslove života u okolnim naseljima.
Nakon uvodnih izlaganja, otvorena je rasprava na ovu temu u kojoj su učestvovali predsjednik Opštine Pljevlja Mirko Đačić, predsjednik Odbora direktora EPCG Srđan Kovačević, direktor Crnogorskog elektroprenosnog sistema Dragan Laketić, Izudin Gušmirović iz Agencije Češke Republike za promociju ove države u inostranstvu i drugi.
Predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Kovačević, kazao je da će u okruženju u relativno kratkom vremenu biti potrebna enormna ulaganja u termoelektrane, kao zatvaranje onih koje nijesu u stanju da više rade. Kovačević smatra da je prisutan veliki disbalans u cijeni električne energije.
- Mislim da će razmak između cijena nažalost rasti, a sve kao rezultat neophodnih ulaganja u rješavanje tog problema. Ono što se dešava u ovom trenutku sa cijenom električne energije u Evropi je teško održivo. To nije rezultat tržišta, nego rezultat nefunkcionisnja tržišta električne enerigje. U ovom trenutku imate ogromne količine obnovljive energije koja po prioritetu ulazi u mreže za koje građani plaćaju ogromnu cijenu. Ta energija ima prioritet, a sve ostale energije se bore na tržištu da bi dobile svoje mjesto kod potrošača - smatra Kovačević.
