“Možda će neko reći da mi po ivici odavno idemo, ali sada je ova ivica vrlo oštra i bojim se da će se na njoj neko i posjeći. Situacija sa našim javnim finasijama je sljedeća- ukupno zaduženje tekućeg budžeta preko svako mjere i tekuće potrebe pokrivamo kreditima, ili emisijom državnih obveznica. Trenutni deficit u budžetu povećava se novim neplaniranim izdacima za pokriće naknada za majke sa troje djece, novim povećanjem plata u državnim službama i na kraju konstantnim rastom kursa dolara, što je nepovoljna okolnost zbog kredita za auto-put, Naš projekat vijeka još nije došao u fazu da je pokrenuo našu privredu i benefiti od angažmana domaćih podizvođača su za sada minimalni. Javni dug uveliko grabi preko granice koja je projektovana, BDP premašuje 60 % i svi su izgledi da će nova vlada koja stupi u oktobru na dužnost imati jako težak zadatak da konsoliduje javne finansije”, istakao je Lekić.
On se ne slaže sa ocjenom da su događaji u ovoj godini toliko bili nepredvidivi i da se nijesu mogli predvidjeti u tekućem budžetu.
„Mislim da je stanje bilo predvidivo, ali politička situacija oko povjerenja Vladi i sada sporazumu sa opozicijom nije dozvoljavao da se to i objelodani u tekućem budžetu, pa smo već sredinom januara imali izjave iz MF kako je rebalans više nego moguć.
Svi ovi događaji su ustvari uvertira u izbore u oktobru, a politička kampanja je uveliko počela pa sada kako ne povećati javna davanja, plate, definisati nove kolektivne ugovore i sl, a znati da je tu veliki broj glasača koje treba nagraditi kako bi oni to znali cijeniti u oktobru. Politička filozofija se sa ekonomskom filozofijom ovdje teško može poklopiti. Stanje sa padom kreditnog rejtinga to i govori, jer renomirane kuće u ocjeni kreditnog rejtinga gledaju samo ekonomske pokazatelje, a političke potpuno ostavljaju po strani. Politika kreira ekonomiju,ali kreditni rejting pokazuje koliko je politika ispravna i to bi trebalo svima biti jasno”, naveo je Lekić.
