Radno vrijeme: Od 9 do 17 časova
Muzej kralja Nikole osnovan je 1926. godine u rezidenciji posljednjeg crnogorskog vladara Nikole I Petrovića Njegoša, kao nastavak tradicije prikupljanja i brižljivog čuvanja nacionalne kulturne baštine. Gradnja objekta započeta 1863, završena je oko 1867. godine. Nažalost, imena glavnog arhitekte i prvih graditelja su do danas ostala nepoznata. Prvobitna namjena objekta je bila izgradnja palate za smještaj udovice i kćerke knjaza Danila.
No, kako je knjaginja Darinka odlučila da napusti Crnu Goru, ovo zdanje dobija novu funkciju. U novi «palac», kako su ga zvali Crnogorci, preselili su se, iz Biljarde, članovi vladarske kuće.
Vladarska rezidencija je tokom svog postojanja pretrpjela niz značajnih rekonstrukcija, pri čemu se težilo očuvanju prvobitne jednostavnosti i nenametljivosti enterijera i eksterijera. Posljednje veće prepravke izvršene su uoči proslave zlatnog jubileja 1910. godine, kada je zgrada dobila današnji izgled.
Brojni strani publicisti, putopisci i naučnici, boraveći u crnogorskoj prijestonici, ostavili su dragocjene opise, često i likovna svjedočanstva o crnogorskom dvoru.
Novoosnovani Državni muzej (danas Muzej kralja Nikole) objedinio je fondove Vojnog i Narodnog muzeja, institucija formiranih u XIX vijeku, kao i sav sačuvani inventar iz crnogorskih dinastičkih rezidencija. Tako je, već na početku njegovog djelovanja, sakupljen na jednom mjestu najznačajniji muzejski materijal vezan za crnogorsku političku, vojnu i kulturnu istoriju. Preko njega se kontinuirano mogu pratiti nacionalni državotvorni tokovi, od srednjeg vijeka do 1918. godine, kada Crna Gora kao samostalna država nestaje sa političke mape Evrope. Stalna postavka Muzeja koncipirana je kao rekonstrukcija enterijera vladarske rezidencije uz fragmentarne prikaze crnogorske prošlosti u onim prostorima, gdje je nedostajao autentičan materijal za obnovu dvorskog ambijenta (kabinet i odžaklija). Vremenom su, zatečene muzejske kolekcije obogaćivane, u prvom redu iz porodičnih zaostavština. Danas su one po mnogo čemu jedinstvene, što je za ovu instituciju od posebnog značaja.
U mnoštvu raznovrsnog muzejskog materijala, izdvajaju se kolekcije: oružja (trofejno i paradno), odlikovanja (crnogorska i strana), zastava (crnogorske i turske), plaketa, grbova, pečata, fotografija, te arheološka, numizmatička, umjetnička, etnografska i zbirka primjenjene umjetnosti.
Dvorska biblioteka čini sastavni dio ekspozicije. Njen fond sadrži oko 10.000 sačuvanih knjiga iz nekadašnje dvorske biblioteke, formirane krajem XVIII vijeka, a zatim sistematski dopunjavane sve do 1916. godine, kada je dvor napušten. Pored beletristike, značajno su zastupljene društvene i egzaktne nauke na svim velikim svjetskim jezicima. Izloženi su izuzetno vrijedni primjerci unikatnih starih knjiga i dokumenata i bibliofilska izdanja u luksuznim povezima, sa posvetama autora i izdavača. U posebnoj prostoriji se nalaze primjerci knjaževih literarnih ostvarenja (drame), prevedenih na engleski, ruski, italijanski i holandski jezik. Izložen je i prvi primjerak Balkanske carice, štampan na Cetinju 1886. godine, kao i Album kuće Petrovića (1910), čije je korice ukrasio Rudolf Valdec, skulptor iz Zagreba. Postavka sadrži inkunabule iz Crnojevića štamparije: Oktoih Prvoglasnik , štampan na Cetinju 1493. godine (prva štampana knjiga kod Južnih Slovena), jednu stranicu Oktoiha Petoglasnika, koja nigdje nije u cjelosti sačuvana. To je prva ilustrovana ćirilična knjiga. Crnogorske inkunabule odlikuju se ljepotom i raskošnom dekorativnošću, velikim brojem inicijala, zastavica i ilustracija. Crnojevića štamparija je bila prva državna štamparija na svijetu. Povodom obilježavanja njene 400-godišnjice (1893), knjaz Nikola je dobio pet počasnih diploma velikih evropskih univerziteta: Sorbone, Oksforda, Petrograda, Harkova i Kazana.
