U studiji se ističe da Crna Gora nema poseban zakon za blokiranje, filtriranje i obaranje nelegalnih internet sadržaja, ali da je ova sfera regulisana kroz postojeći pravni okvir, Ustavom, Zakonom o elektronskim komunikacijama, Zakonom o elektronskim medijima, Zakonom o elektronskim trgovinama. Primijećeno je i da Crna Gora ima snažne mehanizme samoregulacije u skladu s Etičkim kodeksom novinarstva, organ nadležan za praćenje i njenu primjenu Medijski savjet za samoregulaciju.
S druge strane, kako se navodi, ne postoji nijedno tijelo zaduženo za praćenje sadržaja interneta u Crnoj Gori. Postoji nekoliko tijela koja, iz različitih aspekata, pregledaju online sadržaje i procjenjuju skladnost s raznim zakonima.
"Forenzički centar Uprave policije sprovodi monitoring primjene Krivičnog zakona. Agencija za elektroničke medije je zadužena za primjenu Zakona o elektroničkim medijima koji definiše elektronske publikacije kao 'Internet stranice i/ili portali koji imaju uredničku kontrolu i sastoje se od elektronskih verzija štampanih medija i/ili informacija iz medija za širu publiku, bez obzira na njihov djelokrug'. Agencija je zadužena za izdavanje dozvola za emovanje putem digitalnih ili analognih, zemaljskih, kablovskih, internet ili satelitskih prenosa. Međutim, emitovanje programa putem globalne informacijske mreže ne spada u obveze pribavljanja licence", naglašeno je u studiji. Tako se navodi primjer iz 2011. godine kada je Agencija za elektronske medije primijetila ekspanziju informacija koje sadrže direktan opis nasilja i posljedica, kao i video zapisa žrtvi koji mogu biti uznemirujući za publiku. Agencija je tom prilikom primjetila i veliki broj nelegalnih sadržaja u komentarima čitalaca zbog čega je izdala saopštenje u kome je pozvala medije da poštuju i štite interes publike. U suprotnom Agencija je navela da će preduzeti ne samo preventivne već i druge pravne mjere.
Agencija za elektronske komunikacije i poštu prati implementaciju Zakona o elektronskim komunikacijama.
"U slučaju prevare ili zloupotrebe, operater ima obvezu da, na zahtjev Agencije ili na sopstvenu inicijativu ali uz odobrenje Agencije, blokira pristup određenim brojevima ili servisima", piše u studiji.
Kako se dodaje, Ombudsman prati zaštitu djece na internetu, pa je napravio nekoliko preporuka u svom izvještaju.
"Ombudsman predlaže osnivanje jedinstvene baze podataka o svim slučajevima zlostavljanja djece na internetu 'u svim segmentima, od usmenog izvještavanja o slučajevima koji su obrađeni. Ombudsman je mišljenja da bi se omogućilo praćenje predmeta koji se odnose na zlostavljanje djece na internetu, kao i bolji protok podataka između razne institucije', stoji u studiji.
Kako se zaključuje, glavno pitanje u Crnoj Gori je objavljivanje UGC (korisničkog generisanog sadržaja), komentara na veb portalima, posebno na veb stranicama masovnih medija gdje se mnogo puta standardi Evropskog suda za ljudska prava ne poštuju.
“Glavna primjedba većine izvještaja je problem govora mržnje ili uvredljivog komentara, objavljenih na medijskim portalima. Medijski savjet za samoregulaciju poziva medije da ojačaju pravila o neobjavljivanju takvog govora, a ne da reaguju nakon što su ilegalni komentari već objavljeni, a ponekad i dobrovoljno da ga uklone ili ne. Medijski savjet objašnjava da 'uprkos činjenici da Kodeks novinara Crne Gore eksplicitno ne pominje online novinarstvo, imajući u vidu da se bavi etičkim standardima novinarske struke (masovnih medija, društvenih mreža, čime god), Medijski savjet je zauzeo stajalište da se etička pravila primjenjuju na portalima i komentarima čitatelja kako taj odnos otvara veliku interakciju između medija i čitalaca, te je često mjesto gdje je zlostavljana sloboda izražavanja.
Medijski savjet smatra da je medijsko uredništvo odgovorano za sadržaj objavljen na internet portalu. Često se krši priručnik za korisnike koj i predviđa da on neće objavljivati informacije koje pozivaju na rasnu, vjersku i nacionalnu mržnju ili ih upotrijebiti u bilo kom kontekstu kroz ružan rječnik i pozivati na nasilje", piše u studiji Savjeta Evrope. Takođe se dodaje da naprezanja Medijskog savjeta da medijski portali koji žele otvoriti javnu debatu "moraju da uzmu u obzir ne samo njihovo dostojanstvo već i posljedice po javnu riječ koja može uticati na nečiji život, uništiti porodice i samu javnu debatu".
On preporučuje da neke kategorije vijesti ne bi trebalo da se komentarišu uopšte, kao što su vijesti iz rubrike hronika u slučaju kada neko umre ili biva ubijen, ili kada se neko sumnjiči za krivicu prije suđenja.
Mogućnosti samoregulacije
Kao drugi organ, u studiji se pominje i Medijski savjet za samoregulaciju kao nezavisno tijelo koje kontroliše elektronske, štampane i online medije u Crnoj Gori.
"Cilj Savjeta je da razvije i poboljša samoregulaciju medija u Crnoj Gori kako bi se zaštitili građani od neetičkog izvještavanja u medijima i podigla svijest o važnosti istinitog i pravovremenog izvještavanja. Medijski savjet kontroliše implementaciju Kodeksa novinara u medijima i djeluje kao posrednik između nezadovoljnih čitalaca i medija. Takođe, Medijski savjet odlučuje o žalbama građana na medije i štiti publiku od neprofesionalnog, manipulativnog novinarskog izvještavanja. Na kraju, on publikuje kvartalne izvještaje koji su dostupni na njegovom veb sajtu", navodi se u studiji.
Dnevne novine
