On ocjenjuje da ima razloga za brigu, ali ne i za paniku. Sanacionim planom koji slijedi, Crna Gora će javni dug i budžetski deficit svesti na nivo definisan kriterijumom iz Mastrihta, a jedna od glavnih mjera biće prodaja koncesija za auto put.
Crna Gora je, što se tiče nivoa javnog duga već odavno prošla kriterijume iz Mastrihta, a zbog njegovog konstantnog rasta i rasta budžetskog deficita dobija opomene sa svih strana svijeta, to ugrožava javne finansije Crne Gore, ima li država za to lijeka?
"Izvjesno je da smo na kraju prethodne godine prešli nivo mastrihtskog duga od 60 odsto. Međutim, treba imati u vidu da mastrihtski kriterijumi više nijesu što su bili, jer su njih devalvirali sami oni koji su ih postavili. U eurozoni prosječan nivo javnog duga je bio na kraju prošle godine preko 90 odsto, tako da imamo opšti globalni trend rasta javnog duga. Sasvim sigurno da odgovor na svođenje javnog duga u prihvatljive i razumljive okvire će biti uređan izradom sanacionog plana fiskalne konsolidacije, koji će se vjerovatno raditi ili na kraju ove godine ili početkom sljedeće", kazao je Fabris.
Budući da zbog trenutnog nivoa javnog duga i budžetskog deficita do kraja godine moramo uraditi sanacionalni plan, iz Vlade često čujemo da se to neće raditi nauštrb standarda građana. Na koji način Crna Gora misli da ova dva parametra dovede u razumne okvire?
"U ovom trenutku je teško odgovoriti u kom će smjeru ići Vlada. Ali, vjerovatno će ključna mjera biti ona koja je već najavljena iz Vlade. To je da se proda koncesija za autoput, odnosno potencijalni koncesionar da preuzme otplatu javnog duga po osnovu izgradnje autoputa kad javni dug bude zavšren. Sasvim sigurno smjernice kako treba sprovoditi fiskalne konsolidacije možemo naći iz primjera zemalja koje su uspješno uradile fiskalne konsolidacije, a to su da su ljučni pravci fiskalne konsolidacje usmjereni na rashodnu stranu, da one treba da budu dio širih is veukupnih reformskih mjera i da je potreban značajan stepen fiskalne kontrakcije", istakao je Fabris.
Da li građani treba da brinu zbog trenutnog stanja javnih finasija?
"Razlog za zabrinutost ima, ali za paniku nema", poručio je Fabris.
Da li je Crnoj Gori sužen pristup finansijskim trištima zbog nivoa javnog duga ibudžetskog deficita i da li to utiče na visinu kamata po kojima se zadužujemo, posebno imajući u vidu da je Crnoj Gori oboren kreditni rejting?
"Nivo zaduživanja Crne Gore dominantno određuje finansijska situacija na tržištu. Ja ću uporediti dvije emisije euroobveznica. Crna Gora je 2011. imala kreditni rejting BB+, javni dug niži nego danas, kamatna stopa je bila 7,25. Danas imamo tri stepenice lošiji kreditni rejting, B+, kamatna stopa je bila 6 odsto, znači značajno povoljnija. Jednostavno, situacija na finansijskom tržištu je ta koja dominantno opredjeljuje koliko će iznositi troškovi zaduženja države", kazao je viceguverner CBCG.
TVCG
