Taj potez NATO-a će dodatno zaoštriti odnos između Zapada i Rusije, a očekuje se da Kremlj odmah reaguje. Kako je ranije najavljeno, tri bataljona sa po oko 1.000 vojnika predvodiće SAD, Velika Britanija i Njemačka, dok će za četvrti najvjerovatnije biti zadužena Kanada.
Kako je rekao Stoltenberg, Estonija, Letonija, Litvanija i Poljska, zemlje koje se osjećaju najugroženijim, biće "ojačane robusnim, međunarodnim vojnim jedinicama", prenosi B92.
"Plan će na sastancima koji počinju u utorak u Briselu odobriti ministri odbrana zemalja Alijanse", naveo je Stoltenberg.
Baltičke zemlje su u proteklih 18 mjeseci često izražavale zabrinutost zbog razvoja situacije u Ukrajini i ruske aneksije Krima, a litvanski ministar odbrane je nedavno rekao da "ne može da isključi mogućnost invazije Rusije".
"To je mogućnost koju ne možemo da isključimo. Oni bi mogli da pokrenu vježbe na granicama i da to transformišu u invaziju za nekoliko sati", rekao je Jouzas Olekas za Rojters.
Litvanci su pozvali NATO i da podigne regionalni antiraketni štit u zemljama Baltika i Poljskoj.
"Ne govorimo ovdje o odbrani Litvanije, već o kredibilitetu čitave Alijanse", rekao je šef diplomatije Linas Linkevičijus.
