Ona je na konferenciji na temu: Dužina trajanja postupka - pravo na pravično suđenje istakla da pojedinci koji nijesu činili nikakav prestup suočavaju se sa osudom, zatvorom pa čak i sa drastičnim mjerama u zemljama čiji pravni sistemi još poznaju drakonsko kažnjavanje.
„U tim situacijama cjelokupan pravni sistem gubi svoj kredibilitet“, ocijenila je Medenica.
Ona je ukazala da je pravo na pravično suđenje, prema mnogim podacima, najčešće kršeno pravo u svim djelovima svijeta.
Država, kako je pojasniala Medenica, ne može ograničiti ili eliminisati sudski nadzor u određenim oblastima.
Prema njenim riječima, principi vladavine zakona i pojam pravičnosti suđenja zabranjuju svako miješanje zakonodavne u sudsku vlast, koja je usmjerena da utiče na sudstvo kod odlučivanja u sporu.
„Pristup sudskom organu mora biti suštinski a ne samo formalan“, istakla je Medenica.
Ona je ukazala da u pravnom sistemu Crne Gore postoji kancelarija za bespalatnu pravnu pomoć.
„Moramo voditi računa da odgovorimo na sve zahtjeve koje ispunjavaju, čak i u nekim djelovima ako ne ispunjavaju da omogućimo žrtvama prvao na sud“, dodala je Medenica.
Svi građani, kako je kazala, do suda moraju doći i njihovo htjenje za sudskom zaštitiom država mora podržati.
„Svjedoci smo velikog broja upravnih postupaka koji mogu biti veoma složeni sa novim zahtjevima i velikim očekivanjima“, rekla je Medenica.
Ona je ukazala da je Evropski sud utvrdio da način vođenja komplikovanih upravnih postupaka koji utiču na utvrđivanje građanskih prava može prestavljati kršenje prava na pristup sudu.
U upravnom postupku, kako je poručila Medenica, mora biti omogućena drugostepenost i provjera sudske odluke kroz žalbu.
Ministar pravde, Zoran Pažin pojasnio je da kada se kaže pravo na pravično suđenje u razumnom roku ne govori se samo o standardu Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i sloboda već i Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima.
On je kazao da Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima „zrači snagom svog autoriteta“ i u mnogo čemu danas prestavlaj međunarodno običajno prvavo nadzakosnkog karaktera.
Pravičnost, prema riječima Pažina, nije ništa drugo do individualizacija pravde, dok je pravo društveni aspekt čiji je smisao da služi pravdi.
„Razuman rok suđenja jedan je od aspekata pravičnosti, a jednim djelom procesno pravo čiji je smisao ubrzanje postupka“, rekao je Pažin.
On je kazao da pravna priroda razumnog roka suđenja ne iscrpljuje se samo procesnopravnmi karakterom već, kako je dodao, ima i svoju materijalno pravnu dimenziju. „Imajući u vidu činjenicu kakve je prirod naknada za kršenje ovog prava“.
Prema njegvim riječima, pravo na razumno suđenje, kao atribut pravičnosti, jedno je od prava ličnosti.
„Razuman rok suđenja je način na koji se štiti ljudsko dostojanstvo, jer ukoliko suđenje traje neprimjereno dugo ono je osnovni motiv zbog kojeg se neko upustio u sudski proces“, istakao je Pažin.
Zbog toga je, kako je dodao, implementacija zakona ne samo pravni nego kategorični i morlani imperativ.
Pažin je rekao da sama implementacija zakona je potvrda kvaliteta normativnih rješenja ali da je potrebno preispitati zašto pojedini instituti do kraja nijesu primijenjeni u praksi.
On je ukazao da Evropski suda za ljudska prava u praksi ne drži do toga koja grana vlasti je kriva nego, kako je pojasnio, suštisnko pitanje je da li je ukupnim držanjem organa vlasti došlo do povrede prava.
Pažin smatra i da je neophodno preispitati da li je aspekt objavljivanja presude na način koji je sad postavljen, adekvatan potrebi zaštite prava na pravično suđenje.
„Ne znam da jedna država ima kvalitetniji zakon u ovoj oblasti nego što ima Crna Gora“, zaključio je Pažin.
Programski menadžer za Zapani Balkan u AIRE centru, Biljana Brajtvejt rekla je da svi visoki ideali zavise od sudija, koji obezbjeđuju ostvarenja zagarantovnih prava.
Ona je kazala da će, trogodišnji projekat Vrhovnog suda, usmjeren na usklađivanje prakse sudova u Crnoj Gori sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, pomoći da se dalje razvijaju vještine i integritet nosilaca pravosudnih funkcija.
Projekat će, kako je dodala, biti usresređen na primjenu Evropske konvencije o ljudskim pravima.
„Nastavićemo da izdajemo bilten o praksi Evropskog suda za ljudska prava i unapređujemo i promovišemo d bazu o praksi suda na našim jezicima“, rekla je Brajtvejt.
Izvor: Mina
