Vlada Crne Gore je na prošloj sjednici uvojila dokument Industrijska politika Crne Gore do 2020. godine sa Akcionim planom za njeno sprovođenje za period 2016-2020, koji ima za cilj unapređenje konkurentnosti industrije, investicionog okvira za modernizaciju industrije, promociju inovacije i preduzetništva kroz povećanje produktivnosti i zaposlenosti, kao i bolji pristup domaćem i međunarodnom tržištu u smislu pojednostavljenja procedura za trgovinu.
Pored okvirnog višegodišnjeg akcionog plana usvojen i Akcioni plan sa definisanim aktivnostima za realizaciju u tekućoj godini, od kojih su neke već započele sa realizacijom, dok će preostale biti implementirane u skladu sa predviđenom dinamikom do kraja godine. U skladu sa tim, Akcionim planom za 2016. godinu za realizaciju je predviđeno ukupno 268.532.425€ i to: Nacionalni budžet – 16.719.925 €,javni sektor (IRF, EPCG i CGES) – 130.766.000 €, IPA – 4.693.000€, Donatorski programi – 168.500 €, Privatni sektor – 116.185.000 €.
Od ukupne vrijednosti sredstava javnog sektora 130.766.000,00€, najveći iznos je opredijeljen za finansijsku podršku IRFCG i to 83.750.000,00€, odnosno 64%.
Dokument je proizišao iz potrebe unapređenja konkurentnosti crnogorske privrede, ali isto tako i usljed zahtjeva u okviru pregovaračkog procesa u Poglavlju 20 – Preduzetništvo i industrijska politika u pravcu izrade i implementacije sveobuhvatne industrijske politike, sa jasno definisanim sistemom evaluacije indikatora i mjerila, na način predložen u industrijskoj politici EU i strategiji Evropa 2020.
Industrijska politika Crne Gore do 2020. godine identifikovala je prioritetne sektore sa potencijalom rasta kao pokretače ekonomskog razvoja, i to: prerađivačka industrija - prehrambena, drvna, metalna i farmaceutska; energetika i turizam, dok su kao sektori sa potencijalom rasta koji treba da doprinesu modernom industrijskom razvoju definisani transport, ICT i kreativne industrije, sektor biznis usluga i građevinarstvo.
Uspješnom realizacijom politike i postavljenih ciljeva do 2020. godine, pored ostalog, biće omogućeno: povećanje učešća industrije u BDP-u za najmanje 20%, povećanje broja zaposlenih u sektoru industrije za najmanje 20%, povećanje učešća industrije u ukupnom izvozu za najmanje 25%, kao i bolji rang u Izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma (WEF-a) o globalnoj konkurentnosti, Izvještaju Svjetske banke o lakoći poslovanja, Globalnom indeksu preduzetništva i razvijenosti i dr.
U cilju kvalitetnije implementacije pomenutog dokumenta, formirano je i Koordinaciono tijelo za praćenje i sprovođenje Industrijske politike i akcionih planova, u koje su uključeni i predstavnici privatnog sektora. Namjera je stvoriti osnove za unaprjeđenje postojećeg dijaloga i partnerstva privatnog i javnog sektora u cilju potpune implementacije politike.
