On je kazao da, iako je realno očekivati da u narednom srednjeročnom periodu dođe do promjena na valutnom tržištu usljed predstojećeg izlaska Velike Britanije iz Evropske unije (EU), to ne mijenja situaciju u odnosu na valutni rizik u vezi sa autoputem dok traje grejs period.
Šehović, koji je i zamjenik predsjednika skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, je rekao Vijestima da je cijena izgradnje prioritetne dionice autoputa utvrđena Ugovorom o projektovanju i izgradnji, koji je pregovaralo Ministarstvo saobraćaja i pomorstva, po fiksnom kursu od 809 miliona EUR.
“Zahvaljujući tome, interes države je u potpunosti sačuvan, tako da u narednih pet godina ništa ne gubimo zato što je američki dolar jačao u odnosu na euro. Zbog fiksirane cijene radova, na osnovu do sada povučenih oko 190 miliona USD, država je uštedjela oko 35 miliona EUR”, naveo je Šehović.
To je, kako je dodao, još jedan primjer koji potvrđuje da pet godina prije izloženosti valutnom riziku ne treba srljati u pravcu zaštiteod te vrste rizika, jer za to ima vremena imajući u vidu da je situacija na valutnom tržištu podložna promjenama, zbog čega u ovom momentu ne postoji metodologija koja bi mogla da utvrdi visinu kursa između dolara i eura.
Kada je u pitanju gubitak koji nastaje zbog plaćanja kamate na odobreni kredit, on je, kako je ocijenio Šehović, suštinski zanemarljiv u odnosu na ukupan kredit.
“S tim u vezi valja podsjetiti da je samo 12 odsto ukupnog duga u stranoj valuti, zbog čega je izloženost valutnom riziku mala. Svaki eventualni gubitak po osnovu kursnih razlika nastalih usljed rasta dolara, višestruko se nadoknađuje slabljenjem eura”, rekao je Šehović.
On smatra da Crna Gora ima nekoliko modela koje može da primijeni za zaštitu od valutnog rizika, kada za to dođe vrijeme.
“Ekonomska teorija u hedžingu, koji predstavlja upotrebu finansijskih derivata zarad smanjenja rizika, vidi jedan od osnovnih načina odbrane od potencijalnih opasnosti od valutnog rizika.
Najčešće korišćeni proizvodi za hedžing deviznog kursa su forward ugovor, devizni swap ugovor i opcijski ugovor na devizni kurs”, objasnio je Šehović.
Sa druge strane, kako je dodao, postoji mogućnost prodaje koncesije za autoput u američkim dolarima. U zavisnosti od toga na koji način će se stvari realizovati na valutnom tržištu, zavisiće koji od tih modela će biti najprihvatljiviji i najisplativiji za državu.
Na pitanje lista da li je projekat izgradnje autoputa pokrenut u pravom trenutku, Šehović je ocijenio da s obzirom na to da Crna Gora ne posjeduje kvalitetnu saobraćajnu infrastrukturu, prinuđeni smo da u njen razvoj investiramo, jer je teorijski i empirijski dokazano da je to na dugi rok najisplativiji vid ulaganja.
“Porast javnog duga zbog ulaganja u razvoj nije problematičan, nego je u skladu sa savremenom teorijom javnog duga koja ohrabruje korišćenje tog instrumenta u svrhe kontraciklične fiskalne politike, pod uslovim da nije neodrživ”, precizirao je Šehović.
Kontraciklična fiskalna politika je, kako je naveo, jedini instrument koji država eurizovane crnogorske ekonomije ima u svojim rukama, pa je potpuno normalno što ga koristi u funkciji podsticanja privrednog razvoja.
Na pitanje na osnovu čega se može procijeniti da će kinseski partneri prioritetnu dionicu puta završiti do 2019. godine, Šehović je kazao da je najbolja garancija za to kredibilitet izvođača, jer je teško povjerovati da bi četvrta najveća građevinska kompanija na svijetu koja zapošljava 115 hiljada ljudi i do sada je uspješno završila 700 projekata u svijetu, dozvolila sebi da izgubi teško stvarani ugled. (mina)
