„Mislim da imamo razloge da budemo zadovoljni, jer je Crna Gora danas najrazvijenija ekonomija zapadnog Balkana, ali daleko smo još od onoga gdje želimo da budemo“, rekao je Đukanović na sjednici Upravnog odbora Privredne komore (PKCG).
Kada se govori o budućnosti, kako je dodao, ostaje kao ključni cilj dinamiziranje ekonomskog rasta.
„To znači da kao predsjednik Vlade nijesam zadovoljan ovom odličnom stopom rasta od 3,2 odsto u prethodnoj deceniji. Crnoj Gori su neophodne više stope rasta. Imperativ je da pokušamo da dalje dinamiziramo rast i zato Vlada uporno pokušava da stvara uslove da ostvarujemo projekciju rasta na godišnjem nivou u zoni između četiri i pet odsto“, rekao je Đukanović.
On smatra da je to realno, bez obzira što je i ambiciozno.
Crnogorska ekonomija je, kako je naveo, kao najmanje razvijena privreda država bivše Jugoslavije, danas najrazvijenija na zapadnom Balkanu.
„Prije deset godina smo bili na 30 odsto evropskog prosjeka, kada je u pitanju bruto domaći proizvod (BDP) per capita po paritetu kupovne moći, a danas smo negdje između 41 i 42 odsto“, precizirao je Đukanović.
On je naveo da u Vladi ipak imaju razloge za zadovoljstvo.
„Ako se u deset godina ostvari prosječna godišnja stopa rasta od 3,2 odsto, to je jako dobro u svakom vremenu i u svakom regionu. A ako se ta stopa ostvari u vremenu u kojem je od tih deset godina evropska ekonomija osam provela u krizi, onda taj pokazatelj dobija na vrijednosti“, kazao je Đukanović.
On je podsjetio na pozitivne pokazatelje kretanja crnogorske ekonomije u posljednjih deset godina, među kojima je rast zaposlenosti i povećanje prosječnih plata i penzija.
Đukanović je ocijenio da se, kada se sagleda struktura rasta, vidi da je važan impuls tom rastu upravo priliv direktnih stranih investicja.
„Crna Gora je prosječno imala priliv direktnih stranih investicija između 18 i 19 odsto godišnje u odnosu na BDP. To je izuzetan pokazatelj i važan impuls jednoj ekonomiji kojoj su potrebne strane investicije“, rekao je Đukanović.
On smatra da je priliv stranih investicija mnogo više od samog ulaska novca u crnogorsku ekonomiju.
„To je pokazatelj da međunarodna investiciona javnost ima povjerenje u ovu državu. Ako je neko u tih deset godina unio oko 5,5 milijardi EUR u ekonomiju Crne Gore, mogao je da ih plasira bilo gdje na kugli zemaljskoj, ali je uradio to baš ovdje. Biće da je to uradio racionalno i da je procijenio da bi se njegovi interesi možda bolje mogli ostvariti ovdje nego negdje drugo“, saopštio je Đukanović.
Niko, kako je ocijenio, nema toliko novca da bi olako njime rizikovao.
Prema njegovim riječima, Vlada se opredijelila da nipošto ne povećava poreske stope, već da na dugi rok razmišlja o njihovom daljem snižavanju.
On je naveo da Vlada želi da obezbijedi i da se tekuća javna potrošnja servisira iz domaćih izvora, bez zaduženja.
Optimizam kada je u pitanju projekcija ekonomskog rasta se, kako je naveo Đukanović, oslanja na započete razvojne projekte, koji Crnu Goru čine najdinamičnijom ekonomijom regiona.
Izazovi su, kako je saopštio, da se očuva makroekonomska stabilnost koja izaziva zabinutost kod dijela domaće i stručne međunarodne javnosti, prije svega sa stanovišta deficita i duga.
„Tačno je da je udio duga u BDP-u porastao, ali se suočavamo sa izazovom sa kojim se suočavaju sve zemlje u razvoju. Ako ne želite da se razvijate onda ćete lako sačuvati nisko učešće duga u BDP-u. Ali ako želite da se razvijate, morate krenuti od infrastrukture, a ona je najskuplja“, kazao je Đukanović.
Kada je u pitanju dug, Đukanović je rekao da na osnovu dosadašnjeg iskustva država nije zakasnila nijedan dan u servisiranju svog duga.
„Vodićemo računa o daljem tempu zaduživanja, jer mislim da smo sada raširili lepezu razvojnih projekata koje realizujemo i da treba njih brižljivo voditi“, dodao je Đukanović.
On smatra da je realno da će Crna Gora očuvati makroekonomsku staibilnost.
Kada je u pitanju bankarski sistem, Đukanović smatra da on ne korespondira svojom politikom sa onim što je strategija ekonomskog razvoja Crne Gore.
„Ne možemo da ne primijetimo neke nelogičnosti, da su i dalje enormno visoke kamatne stope u Crnoj Gori u odnosu na ono što je čak i region, a kamoli dalje evropsko okruženje“, kazao je Đukanović.
On je dodao da postoji jako dinamičan rast depozita i nesrazmjerno nizak rast kredita.
„Prisutna je ogromna i nepristojna razlika između niske pasivne stope i jako visoke aktivne stope, koja me brine jer se plašim da na taj način izostaje mogući impuls ekonomskom rastu“, poručio je Đukanović.
Jedan od izazova je, kako je ocijenio, i unaprijeđivanje konkurentnosti Crne Gore i dalji rad na strukturnim reformama.
„Vidio sam kako izgledaju te destinacije sa kojima upoređujemo Crnu Goru i znam da mi imamo bolje predispozicije. Postavlja se samo pitanje imamo li vjere u sebe i u svoje znanje ili ćemo nastaviti da jadikujemo i žalimo za prošlim vremenima“, kazao je Đukanović.
Rukovodilac Sektora za analizu i istraživanje u PKCG, Nina Drakić, predstavila je analizu koja se odnosi na osvrt na privredna kretanja u Crnoj Gori, u periodu od 2006. godine do danas.
Ona je navela da je u tom periodu Crna Gora ostvarila značajan napredak u mnogim oblastima i imala relativno dinamičan ekonomski rast po prosječnoj stopi od 3,2 odsto.
„BDP je u prethodnom desetogodišnjem periodu povećan 67 odsto, prvenstveno zbog visokog priliva stranih direktnih investicija i rasta prihoda u sektoru usluga“, kazala je Drakić.
Svi privredni sektori, kako je navela, bilježe pozitivne rezultate u prethodnoj deceniji, među kojima su građevinarstvo, turizam i trgovina.
Predsjednik PKCG, Velimir Mijušković, kazao je da ohrabruje to što Vlada ne razmišlja o povećanju poreskih stopa, kao i što planira da se zadužuje samo za razvoj infrastrukture.
„Rast BDP-a za deset godina od 67 odsto je impozantan, ali ga nije jednako generisao svaki sektor“, kazao je Mijušković.
On je rekao da u tom dijelu prednjači turizam, građevinarstvo, saobraćaj i prehrambena industrija.
Član Upravnog odbora PKCG, Milovan Đuričković, smatra da se jasno vide pravci i šanse razvoja crnogorske ekonomije, ali da se vide i nedostaci na kojima treba raditi.
Član Upravnog odbora PKCG i vlasnik kompanije Voli, Dragan Bokan, smatra da se sektor trgovine suočava sa velikim izazovima, među kojima su povećana konkurencija i savremene tehnologije.
„Konkurencija iz neformalnog sektora je najveći problem za sektor trgovine“, ocijenio je Bokan.
Član Upravnog odbora, Tomislav Čelebić, ocijenio je da je neophodno raditi na reformi osnovnog i srednjeg obrazovanja, posebno u dijelu informatike, stranih jezika i praktične nastave.
„Neophodno je unaprijediti i zakonodavni okvir, posebno u dijelu bržeg i efikasnijeg sudstva“, zaključio je Čelebić.
