Politika

Radić: Za ulazak u NATO neophodno pridobijanje javnog mnjenja

Crnogorskim vlastima ostaje ozbiljan posao do članstva u NATO-u, a to je pridobijanje pozitivnog odnosa javnog mnjenja prema Alijansi, ocijenio je analitičar Aleksandar Radić.
Radić: Za ulazak u NATO neophodno pridobijanje javnog mnjenja
Portal AnalitikaIzvor

Komentarišući ocjenu američkog predsjednika da prisustvo Crne Gore na Samitu pokazuje da su vrata Alijanse otvorena za države koje ispunjavaju visoke NATO standarde, on je rekao da su vlasti Crne Gore pokazale da su vrlo uporne kad je riječ o nastojanju da se uđe u NATO.

''S te strane mislim da su u Vašingtonu prepoznali da je Crna Gora bila spremna da učini sve da bi što prije došla do punopravnog članstva, ali tačan datum, naravno ,zavisi od niza okolnosti koje su tehničke prirode, jer Protokol mora biti ratifikovan u svim zemljama članicama“, kazao je Radić agenciji MINA.

Kako je kazao, Crna Gora je pozvana u punopravno članstvo i nema ni nagovještaja da bi bilo koja zemlja dovela u pitanje pozitivan stav prema Crnoj Gori.

''Ali, unutar Crne Gore, vlastima staje jako ozbiljan posao, koji će zapad pažljivo da gleda, naročito Njemačka koja ima važan uticaj i ulogu na Balkanu, a to je način i trud koji će pokazati vlasti u pridobijanju pozitivnog odnosa javnog mnjenja prema NATO-u“, dodao je Radić.

To je, kako je dodao, zapravo tema kojom mora da se bavi crnogorska Vlada – kako nastaviti kampanju koja će pozitivno prikazati članstvo u NATO-u pred sopstvenim javnim mnjenjem.

''I to je najslabija tačka utoliko što ne smije niko da se opusti i misli da je završeno pitanje s pozivom za članstvo“, naveo je Radić.

Kako je kazao, na zapadu se insistira na tome da je ulazak u NATO i Evropsku uniju prihvatanje evropskih sistema vrijednosti i u tom kontekstu je potpuno razumljivo da se očekuje da se crnogorska Vlada potrudi da pridobije sopstveno javno mnjenje.

Radić je ocijenio da je NATO Samit, koji je prošle sedmice održan u Varšavi, završen sa prilično ozbiljnim nivoom tenzija između NATO-a i Rusije.

Kako je rekao, očigledno je da je u NATO-u jedno krilo predvođeno Sjednjenim Američkim Državama i saveznicama sa istoka Evrope spremno da zauzme tvrd stav preventivno prema ruskim daljim ambicijama jačanja na istoku.

''I u tom kontekstu treba vidjeti kako će Rusija da reaguje na odluku da se četiri bataljona razmjeste u baltičkim zemljama i Poljskoj“, kazao je on.

Prema riječima Radića, Balkan je tu kolateralni problem, utoliko prije što je čitav prostor Zapadnog Balkana daleko iza istočnih granica Alijanse.

Za Rusiju je to, dodao je, pogodna prilika za dnevnopolitičku igru prema NATO-u.

''Jer podsticanjem zemalja Balkana, prije svega Srbije, da ostane u distanci prema Alijansi, zatim umiješanošću Rusije u događaje u Republici Srpskoj, koji su takođe prepreka za evropske i evroatlantske integracije Bosne i Hercegovine, ima jedan sjajan adut u ruci, bez mnogo ulaganja može da održava tenziju, iako se na duži rok čini da je sasvim izvjesno da je Zapadni Balkan područje koje je težišno pod uticajem NATO-a, a ne Rusije“, kazao je on.

Prema riječima Radića, naravno da za Crnu Goru onda predstavlja prevorazredno pitanje da li će pitanje njenog statusa ili njenih interesa da se nađe u raskoraku između NATO-a i Rusije.

''Ali treba voditi računa da je, prije svega, riječ o dnevnoj politici, da na duže staze opredjeljenje Crne Gore da bude dio NATO-a i Evropske unije neće biti direktno dovedeno u pitanje sadašnjim prilikama“, kazao je Radić.

Prosto, dodao je, treba sačekati da proiđe neko vrijeme i da odnosi između Brisela i Moskve dođu u kolotečinu u kojoj su ranije bili, odnosno da se smire sadašnje tenzije.

''U ovom trenutku na nivou dnevne politike svaki akter zbivanja koristi svojih pet minuta“, naveo je Radić.

U tom kontekstu, smatra on, i hrvatska predsjednica, koja je u Varšavi ukazala na ruski uticaj na Jugoistočnu Evropu i rekla da su primijetili uticaj od ekonomije do vojnog aspekta, napominjući vojne vježbe između Srbije i Rusije, ističe problem Srbije da bi kapitalizirala položaj Hrvatske u okviru regiona prema NATO-u.

''Na duže staze mislim da će odnosi između NATO i Rusije biti uglavnom pozitivni. NATO se sad jasno ogradio na Samitu i definisali su Rusiju kao zemlju koja više nije partnerska. Ranije je postojalo dobro iskustvo iz saradnje kroz Savjet Rusija-NATO i mislim da je, bez obzira na sve turbulencije, pred nama proces normalizacije odnosa“, ocijenio je Radić.

On je ocijenio da Rusija ima potrebu da stavi do znanja da želi da štiti svoje interese i da će to da učini šta god mislio neko u NATO-u.

''S druge strane, NATO hoće da podrži svoje saveznice. Biće tu teških riječi, provokacija, ali nije riječ o odnosima koji bi vodili ka jačanju tenzija, barem ne sada, i, u tom smislu, mislim da će situacija na Zapadnom Balkanu, ako bude mudrosti na našem prostoru, moći da se relaksira“, zaključio je Radić. (mina)

Portal Analitika