CDT je nedavno izašao sa zabrinjavajućim informacijama o neobjavljivanju podataka o potrošnji javnih sredstava u predizbornom periodu. Osim tih podataka, da li i u kojim aspektima institucije i opštine još krše Zakon o finansiranju političkih partija i izbornih kampanja?
KOVAČEVIĆ: Pored toga što su sve budžetske potrošačke jedinice na državnom i lokalnom nivou, kao i javna preduzeća dužna da u redovnim intervalima objavljuju podatke o potrošnji javnih sredstava, oni su istovremeno obavezni i da ih dostavljaju Privremenom odboru, odnosno radnom tijelu Skupštine nadležnom za praćenje primjene zakona i drugih propisa od značaja za izgrađivanje povjerenja u izborni proces. Kako sad stvari stoje, ovi podaci se nemaju kome dostaviti, jer Privremeni odbor još nije formiran. Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja koji predviđa formiranje Privremenog odbora je usvojen u decembru 2014. godine. Skupština, dakle, već godinu i po dana propušta da formira ovo tijelo koje joj omogućava značajunu kontrolnu ulogu nad trošenjem budžetskih sredstava na svim nivoima. Najave su da će Odbor biti konačno formiran danas, pa se nadamo da će on odmah preuzeti svoju funkciju, jer novi rokovi dolaze već početkom iduće sedmice. Institucije pokazuju sporost i nevoljnost da objavljuju podatke o svom finansijskom poslovanju, i tu je neophodna aktivna uloga svih aktera, Agencije za sprečavanje korupcije, parlamentarnog odbora, NVO i medija, kako bi se osiguralo poštovanje Zakona, i kažnjavanje onih koji ga ne poštuju.
Parlamentarni izbori zakazani su za 16. oktobar. Je li Državna izborna komisija, prema Vašem mišljenju, spremna za njihovo organizovanje?
KOVAČEVIĆ: Teško je ocijeniti do koje je mjere DIK spremna za organizovanje izbora, zbog netransparentnosti ove institucije i njenog rijetkog komuniciranja sa javnošću. Iako su izbori raspisani, DIK ne obavještava javnost o terminu održavanja sjednica i ne objavljuje informacije sa održanih sastanaka. Posljednja informacija na sajtu DIK u sekciji sjednice je objavljena u februaru 2015. godine. Ova institucija je, prema saznanjima CDT-a, od raspisivanja izbora održavala sjednice na kojima se raspravljalo o važnim pitanjima za organizovanje izbornog procesa, ali o tome javnost nije obavijestila. Ovakvom praksom DIK krši svoj Poslovnik o radu čiju posljednju verziju čak nije ni objavila na veb sajtu. Najvažniji zadatak DIK je da u predizbornom periodu obuči između 12 i 20 hiljada članova biračkih odbora za sprovođenje novih izbornih pravila na biralištima. Pored toga, DIK ima obavezu da vrši nadzor nad primjenom Zakona o biračkom spisku, a iz informacija dostupnih javnosti, čini se da je i u ovom pogledu ova institucija vrlo pasivna. DIK mora drastično da unaprijedi transparentnost i ažurnost objavljivanja podataka o svom radu jer je transparentnost organa koji sprovode izbore jedan od temeljnih postulata fer i demokratskih izbora. Nadamo se da će DIK poboljšati svoju komunikaciju sa javnošću, i sve svoje obaveze završiti u propisanom roku.
Jesu li ostale nadležne institucije spremne za praćenje izbornog procesa?
KOVAČEVIĆ: Već smo čuli izjave različitih aktera da nije još sve spremno. Međutim, ako sve nadležne institucije ulože dovoljno truda da ispune svoje obaveze, nema razloga da sve ne bude spremno u naredna skoro tri mjeseca. Nema nerješivih pitanja i nepremostivih prepreka, ako se pravilno iskoriste svi raspoloživi resursi društva. Neke institucije su krenule u tom pravcu i traže saradnju i pomoć. Neke druge su odabrale zatvorenost i odbijanje komunikacije. Mi smo uvjereni da je prvi pristup efikasniji. (Opširnije u Pobjedi)
