Svijet

Bjelorusija gradi nuklearku koja vrvi od opasnih grešaka

Kada se prije više od trideset godina dogodila katastrofa u ukrajinskoj nuklearnoj elektrani u Černobilju, najveće posljedice osjetila je susedna Bjelorusija, blizu čije granice se Černobilj nalazi.
Bjelorusija gradi nuklearku koja vrvi od opasnih grešaka
Portal AnalitikaIzvor

Gotovo četvrtina države bila je kontaminirana visokom radijacijom čije posljedice stanovništvo i dan danas osjeća, bilo da se radi o visokom postotku oboljevanja od raka ili o teritoriji na kojoj se nije smjelo živjeti, a kamoli obrađivati zemlja.

Bilo bi zato za očekivanje da je Bjelorusija prva država na svijetu koja je svjesna užasnih posljedica koje može imati neispravno sagrađena nuklearna elektrana, ali čini se da to nije slučaj. Naime, država kojom čeličnom rukom vlada predsjednik Aleksandar Lukašenko gradi svoju prvu nuklearnu elektranu, i sudeći prema izvještajima, radi to vrlo loše.

Lokacija za novu elektranu je mjesto Astravets u blizini granice sa Litvanijom, tek 50 kilometara udaljeno od glavnog i najvećeg litvanskog grada Vilnusa.

Toni Vesolovski piše za "Guardian" da je gradnja elektrane obilježena incidentima. Tako je prošli mjesec ispuštena ogromna, 330 tona teška reaktorska posuda, za koju lokalni aktivista Nikolaj Ulašević tvrdi da je pala sa visine između 2 i 4 metra tokom postupka instalacije. Rektorska posuda inače okružuje samo jezgro reaktora.

"Hitna situacija" na gradilištu

Dvije nedjelje posle incidenta bjelorusko ministarstvo energije potvrdilo je da su imali "hitnu situaciju" na gradilištu, pa su rekli da se "ispuštanje" posude dogodilo u skladištu, prilikom micanja. Glavni izvođač radova, ruska državna kompanija Rosatom, je pak negirala da je reaktorska posuda oštećena na bilo koji način.

Po njihovom viđenju stvari reaktorska posuda spremna je instalaciju čim nadležne osobe daju svoje odobrenje. Usprkos tome, bjeloruski ministar za energiju je u međuvremenu rekao da je instalacija odložena zbog dodatnih sigurnosnih provjera.

Naravno, sve ovo je itekako zabrinulo Litvance, koji bi se našli prvi na udaru zračenja u slučaju katastrofe. Njihov ministar spoljnih poslova upozorio je da je nedostatak transparentnosti prilikom izgradnje zabrinjavajući:

- Ovi incidenti, koji se događaju svaki trenutak, a kojima zbog nedostatka transparentnosti saznajemo iz drugih izvora, i to obično prekasno. To ne bi smjelo da se događa. Ovaj posljednji incident u kome je potencijalno oštećena reaktorska posuda je vrlo, vrlo opasan.

Litvanija će tražiti blokiranje rada elektrane

Osim ispuštanja posude, ove godine se na gradilištu srušio i jedan dio nove građevine, navodno zato jer su šefovi gradilišta naredili radnicima da izliju previše betona, sve u želji da ne kasne sa predviđenim rokovima gradnje. Bjelorusi su se i tada "pravili blesavi" mjesec dana, pa ipak potvrdili incident i rekli da je sve riješeno.

Zbog svega toga je i litvanska predsjednica nedavno upozorila da će tražiti od međunarodne zajednice da blokira puštanje u pogon elektrane, ako se detalji gradnje ne učine javnima i ne zagarantovana sigurnost elektrane u skladu sa međunarodnim standardima.

Lukašenko želi Bjelorusiju da učini manje zavisnom od ruskog gasa, koji podmiruje veliki dio energetskih potreba ove države. Iako, strategija mu je u najmanju ruku bizarna budući da elektranu grade i finansiraju Rusija i ruske državne kompanije, u iznosu između 5 i 22 milijarde dolara (opet, zbog nedostatka informacija niko ne zna tačnu cijenu).

blic.rs

Portal Analitika