Kao što je Pobjeda već u nekoliko navrata podsjećala, Francuz - kako se ispostavilo – veliki poštovalac gorostasnog Dada Đurića, pitao je - što je sa njima? Prema svjedočenjima, odgovoreno je da će ih zastupati predstavnici Srba. Jer su, objašnjeno je - Crnogorci u suštini Srbi, samo što su im komunisti nađenuli drugo ime.
Tači bez većine
Kasniji pokušaji agilnih pojedinaca, zatim grupa intelektualaca, a od prije četiri godine i političkih organizacija, dali su izvjesne rezultate, a glas crnogorske nacionalne manjine čuo se razgovjetnije naročito poslije uspostavljanja zvaničnih diplomatskih odnosa Podgorice i Prištine. No, ustavne identifikacije Crnogoraca nema ni poslije osam godina nakon konstituisanja Republike Kosovo kao nezavisne države.
Iako je, naročito u posljednje četiri godine, od strane najviših državnih funkcionera, nekoliko puta nagovještavano otvaranje procedure ustavnih promjena, to se do danas nije dogodilo. Jer, uvijek se nešto ,,ispriječilo“, počev od lokalnih i republičkih izbora, čestih kriznih situacija u odnosima vlasti i opozicije, nove haške optužnice, zatim Briselski sporazum i još neizvršena ključna obaveza Prištine da konstituiše zajednicu srpskih opština, što bi opet iziskivalo radikalnu ustavnu reformu.
Za tako nešto, međutim, potpisnik Sporazuma Hašim Tači nije mogao dobiti potrebnu većinu, ni u svojstvu premijera, a još će teže doći do nje sa funkcije šefa države.
Problem u ,,sitnici“
Penzionisani profesor Ustavnog prava na mitrovičkom Pravnom fakultetu Slobodan Vukićević objašnjava da se ni na parcijalne izmjene i dopune važećeg Ustava ne može računati jer sve opozicione stranke, ali i dio koalicionih partnera na vlasti, strahuju da bi samo formalizovanje reformske procedure dodatno podijelilo i onako dramatično polarizovano kosovsko društvo. Sa takvom konstatacijom nije se teško složiti, o čemu svjedoče sve oštriji sukobi suprotstavljenih opcija. Ne samo u parlamentu, nego i na prištinskim ulicama.
Ono što je nesporno, odnosi se na činjenicu da gotovo svaka od stranaka, partija i koalicija, i u vlasti i u opoziciji, javno i zvanično podržava ustavnu verifikaciju crnogorske manjine, a razlika je samo u jednoj naizgled formalnoj ,,sitnici“: da li to učiniti u paketu neminovnih ustavnih reformi oko kojih nema saglasnosti, ili se odlučiti za separatnu dopunu najvišeg akta Republike?
Za čekanje su većina lidera opozicije, a posebno Ramuš Haradinaj, Fatmir Ljimaj, Aljbin Kurti i Agim Čeku. Dileme su se javile i u nekim manjim poslaničkim grupacijama unutar vladajuće koalicije, pa će se čekanje produžiti…
Izvor: Pobjeda
Foto: dw.com
