Jezero koje govori, čiju priču je potrebno neposredno doživjeti, ostavlja snažan utisak kroz više slojeva kroz pokrete raznovrsne flore i faune, duh svakog ostrva koje mu pripada, te kroz vječni sjaj kulturno-istorijskih spomenika. Ekipa DN bila je u posjeti ove netaknute, divlje ljepote i za samo nekoliko sati krstarenja površinom jezera uvjerila se u moć prirode i čari koje nesebično nudi. Jasno je da je nemoguće vidjeti sve u jednom danu, ali moguće je osjetiti duh jedinstvenog mjesta koje se prostire na teritoriji pet crnogorskih opština.
Već 33 godine ovo područje je zakonom zaštićeno, a direktor Nacionalnog parka Skadarsko jezero Goran Škatarić tvrdi da puni potencijal jedne ovakve prirodne tvorevine još nije u potpunosti iskorišćen i prikazan ljudima. Posjećujući mnoge nacionalne parkove u Evropi, potvrdio je činjenicu da Crna Gora ima neprocjenjive prirodne ljepote kojima se mnogi turisti rado vraćaju.
"Okretanje ka prirodnim ljepotama i ulaganje u njihovo očuvanje može biti odskočnica za ekonomski razvoj Crne Gore”, naveo je direktor Nacionalnog parka, Goran Škatarić.
U protekloj godini prodato je oko 75.000 ulaznica za posjetu NP Skadarsko jezero, međutim to nije pokazatelj broja turista koji posjete ovaj crnogorski rezervat.
"Mi nemamo evidenciju dolaska ljudi, samo imamo za turiste koji krstare vodenom površinom i one koji posjećuju naše centre. Imajući u vidu da je svaki dužni metar potencijalni ulaz u Nacionalni park, ne može se ocjeniti koliko turista dođe na godišnjem nivou”, objašnjava Škatarić.
Nacionalni park sadrži devet pješačkih staza, sedam biciklističkih, kao i veliki broj plaža, a posjetioci tih mjesta ne mogu se prebrojati. Važno je da iz godine u godinu broj posjetilaca raste, a kroz otvaranje međunarodnog plovnog puta na Skadar-Virpazar-Rijeka Crnojevića, kao i plovnog puta od Bara do Virpazara, preko rijeke Bojane, ovaj predio bi mogao doprinijeti još većem razvoju turizma, naveo je Škatarić, dodajući da je uspostavljanje plovnih puteva dio sadržaja Prostornog plana posebne namjene.
Ministarstvo održivog razvoja i turizma sa Ministarstvom saobraćaja planira da vrati plovni put.
"Taj projekat imao bi veliku korist i za lokalno stanovništvo u prvom redu (kroz plasiranje sopstvenih proizvoda), ali i za razvoj turizma, jer bi povezivanje Skadrskog jezera sa Jadranskim morem dovelo stotine hiljada turista, a time bi krenula izgradnja infrastrukture uz poštovanje standarda, kako se ne bi ugrozila priroda”, ističe Škatarić za DN.
Trenutno je zastupljen jednodnevni turizam, a najviše turista dolazi iz Ukrajine i Rusije, a sve ih više stiže i iz Francuske, Belgije, Danske i Italije.
Preko 80 sakralnih objekata sa specifičnom pričom i istorijom, sagrađenih od 14. do 19. vijeka, te dva stara pazrišta Virpazar i Rijeka Crnojevića, kao i najveće blago biljke i ptice, uz dostojnu prezentaciju mogu uzdići ovo mjesto u znamenitu svjetsku destinaciju.
Krstareći Skadarskim jezerom ne može se zaobići osrvo bogato vegetacijom Beška, čiju posebnu čar čini ženski manastir. Manastirski kompleks sačinjavaju dvije crkve jedna je srednjevjekovna crkva, zadužbina i grobna crkva Jelene Balšić iz 15. vijeka, a druga je iz 14. vijeka zadužbina Đurđa Stracimirovića Balšića.
Obnova ženskog manastira počela je 2004. godine, a sada se u njemu nalazi 14 monahinja koje svakodnevno pričaju istoriju posjetiocima.
Ugrožen kudravi pelikan
Skadarsko jezero snabdijeva se vodom rijeke Morače, rijeka Crnojevića i podvodvodnim izvorima, što sve ukupno stvara idealan svijet za opstanak mnogih životinjskih i biljnih vrsta. Ovaj Nacionalni park specifičan je iz razloga što u njegovom području živi 13.000 stanovnika, čime je otežana zaštita istog, međutim, priroda se ne da uništiti ljudskom nemarnošću, a najbolji pokazatelj čistoće vode jeste veliki broj vidri, koje žive isključivo u čistoj vodi kao staništu.
Kudravi dalmatinski pelikan je globalno ugrožena ptičija vrsta, čiji je raspon krila i do tri i po metra, a težak je od osam do 12 kilograma, a trenutno u NP Skadarsko jezero ima oko 170 jedinki ove vrste.
Prije 15 godina bilo je svega tri para kudravog pelikana na prostoru Skadarskog jezera, dok sada ima 60 parova, a broj se povećao zahvaljujući izgradnji vještačke platforme za gnijezdenje.
Monitoring ugroženih bilj nih i životinjskih vrsta radi se redovno, od biljaka se godišnje prebrojavaju zaštićene vrste hrast lužnjak, srpska ramondia, te zaštićene vrste orhideje i druge.
U dijelu životinjskog svijeta jezero je bogato sa 48 vrsta ribe, desetak vrsta su morske, dok je ostatak slatkovodna riba, a najpoznatije su ukljeva i krap, koji može biti brend u svijetu, kako tvrdi Škatarić.
Plovni put do 2025. godine
Ministarstvo održivog razvoja i turizma je angažovalo uređivača Prostornog plana posebne namjene za Skadarsko jezero do 2025. godine krovni dokument upravljanja i pravilnog rukovođernja ovim zaštićenim područjem.
"Prvo i osnovno nam je izrada plana gazdovanja, upravljanje i zaštita ribljeg fonda kroz izradu ribarske osnove, zatim održivo korišćenje ihtiofaune na Skadarskom jezeru, te procjena mogućnosti za poribljavanje i poluuzgoj authotonog krapa u cilju rasterećenja prirodnih populacija ove vrste na jezeru", navodi Škatarić.
Uz to slijede posebni ciljevi upravljanja staništima ptica, zatim revitalizacija degradiranih autohtonih staništa, poboljšanje prekogranične saradnje, uspostavljanje međunarodnog plovnog puta na Skadarskom jezeru, kao i unapređenje infrastrukture. Svi navedeni ciljevi naći će se u Prostornom planu do 2025. go dine, a dokument je u izradi
Pored toga postoji i Prostorni plan upravljanja od 2016. do 2020. godine, koji predviđa razvijanje i unapređenje zakonodavstva u oblasti uređenja Nacionalnog parka, te razvijanje i unapređenje zonacija Nacionalnog parka, kao i jasno definisanje granica koje su za sad opisno definisane, što pravi određene probleme, objašnjava Škatarić. (Dnevne novine)
