Izborne liste moraju biti predate do 20. septembra i, po svemu sudeći, većina političkih partija će liste predati u posljednji čas.
Takvo oklijevanje, po relavantnim političkim ocjenama, ukazuje koliko su neizvjesni oktobarski izbori, o čemu svjedoče i druge činjenice, prije svega, to da još ni na pomolu nema jasnijih znakova da li će na izborima biti koalicija, i ko će s kime u predizborni savez.
Najjača politička stranka, Demokratska partija socijalista (DPS), nastupiće, prema najavama, samostalno. Slične najave stižu i od bivše članice vladajuće koalicije Socijaldemokratske partije (SDP), koja je u prethodnom periodu na izbore uvijek izlazla s DPS-om.
Sama će izaći i Pozitivna Crna Gora (PCG), koja trenutno ima neku vrstu dvostrukog statusa. Formalnim učešćem u vladi izbornog povjerenja postala je vladajuća, a njeni funkcioneri ističu opozicioni identitet.
Ima pokušaja da predizbornu koaliciju naprave Demos, koji se ranije odvojio od opozicionog Demokratskog fronta (DF), Socijalistička narodna partija (SNP) i mlada Udružena reformska akcija (URA), ali nijesu veliki izgledi da se to i dogodi. Kako je saopšteno, većina članstva SNP-a ne želi savez sa URA, koja je, proljetos, i sama ušla u vladu izbornog povjerenja, a nedavno izašla iz nje.
Prema sadašnjem stanju stvari, jedina izvjesna koalicija na parlamentarnim izborima u oktobru je DF, u kojoj su Nova srpska demokratija i Pokret za promjene. Međutim, s obzirom na njihov dug savez i veoma nejasnu razliku u politici dvije članice, DF se i ne doživljava kao koalicija, nego više kao jedinstven političlki subjekat.
Pored ishoda parlamentarnih izbora, koji, kako se procjenjuje, nikad nije bio tako neizvjestan kao sada, ima još nepoznanica u vezi sa oktobarskim izborima, desetim od obnove višestranačja u Crnoj Gori. Još ima nedoumica oko toga da li su, konačno, pročišćeni birački spiskovi.
Štaviše, ministar unutrašnjih poslova, predstavnik Demosa, Goran Danilović, ovih dana je doveo u pitanje i validnost sadašnje lične karte crnogorskih građana za glasanje na izborima. Danilović je, naime, rekao da postojeća lična karta nije biometrijska, ali su ga bolji poznavaoci demantovali tvrdnjom da nije biometrijska sama lična karta, već podaci na njoj, te da nema tehničkih smetnji za kredibilno utvrđivanje identiteta birača.
Crna Gora će, kad su u pitanju oktobarski izbori, morati napraviti i jedan korak nazad. Izbore će opet posmatrati međunarodne organizacije, iako je OEBS, prije tri godine, saopštio da više nema potrebe za monitoringom izbora, jer su, kako je ocijenjeno, dostignuti demokratski standardi koji ne zahtijevaju nadzor.
Izbore 16. oktobra će, ipak, prema najavama, posmatrati na način koji je bio karakterističan za prve višestranačke izbore u postkomunističkim zemljama.
Ni predizborna kampanja u Crnoj Gori još nema intenzitet koji bi bio u skladu sa izbornim kalendarom. Analitičari tvrde da će kampanja biti kratka, ali možda do sada najprljavija. Zasad, najžešće je nastupio opozicioni DF, sa fokusom u kampanji da diskredituje premijera i lidera DPS-a Mila Đukanovića.
"Mi, ili on", glavni je predizborni poklič funkcionera DF-a. Lider tog saveza Andrija Mandić ranije nije isključio ni mogućnost primjene "makedonskog scenarija", što bi moglo da znači i stvaranje neke situacije u kojoj bi se tražilo odgađanje oktobarskih izbora.
Predstavnici DF-a su najavljivali korišćenje svih sredstava u borbi za osvajanje vlasti. "Koristićemo najbolje svjetske markentiške agencije, i Izraelce, Ruse, Amerikance, ulične proteste", riječi su jednog od funkcionera DF-a.
Ipak, i pored svega, neki analitičari se i u ovako neizvjesnim prilikama bave prognozama o karakteru nove vlasti u Crnoj Gori. To što su Pozitivna Crna Gora, Demos i SDP ušli u vladu izbornog povjerenja, prema ocjenama tih analitičara, može biti znak nihove spremnosti da participiraju i u novoj vladi, u kojoj će, kako se procjenjuje, i dalje biti dominantna Demokratska partija socijalista.
izvor: beta
