- Razgovarali smo prije godinu i tada sam najavio odluku. Želja mi je bila da završim neke projekte, između ostalog rekonstrukciju bazena u Nikšiću, zbog toga sam odlučio da ovo izguram do danas. Dogovoreno je - Nikola Janović bi trebalo da bude predsjednik VPSCG, duži period zajedno radimo, donosimo odluke, čeka se samo Skupština, koja će biti relativno brzo, da se podnese izvještaj o radu i izabere novi predsjednik. Mislim da će Nikola biti sjajan, za razliku od mene mnogo više zna o vaterpolu. Biće fokusiran na posao i mislim da će donijeti novi kvalitet.
Da li to znači definitivno zbogom vaterpolu i plivanju? - Rekao sam Nikoli da je određeni broj ljudi u Upravnom odboru spreman da ostane, ako smatra da treba. Lično sam spreman da ostanem u Upravnom odboru, naravno, ako osjeti potrebu da mu trebam, ako misli da nije potrebno, prihvatljivo mi je to. Bez obzira na odluku, radiću za Savez koliko kod budem mogao. Jer, dosta novca je stizalo sa ove strane, od Elektroprivrede, ali i od ljudi koji su vezani za Elektroprivredu. Ne mali broj firmi je prepoznalo, zajedno sa nama, da gura vaterpolo priču. Ostao sam do kraja zaražen vaterpolom i plivanjem, zato, ponavljam, koliko bude u mojoj moći - pomagaću.
Cijenite Janovića, dosta posla ga čeka? - Naravno. Ostaje Nikoli da osmisli organizaciju. Da li treba nešto mijenjati, da li treba promjene napraviti kod ekipe koja funkcioniše u Savezu. Izrazio je želju da napravi određene promjene kako bi sistem još bolje funkcionisao. Elektroprivreda je generalni sponzor VPSCG, hoće li se Vašim odlaskom, nešto promijeniti? - I to od 2007. godine. Imamo godišnje ugovore sa Savezom, dobru saradnju, a Elektroprivreda nije samo u vaterpolu, ona je pomagala i drugim sportovima, dosta je prisutna u košarci i to uvijek na nivou samo Saveza. Ne vjerujem da će se u Elektroprivredi nešto mijenjati po ovom pitanju, podrška je trajala cijelo vrijeme, iako su Italijani vodili menadžment.
Problemi Nikad javno, ili ne pretjerano, nijeste govorili o finansijskom funkcionisanju Saveza, možda nije bilo problema? - Svaka priča ima svoje probleme. VPSCG je ozbiljna organizacija, funkcioniše dobro, bilo je problema, a najveći dio vezan za finansije. Država, nažalost, ne odvaja dovoljna sredstva da bi sportski Savezi normalno funkcionisali. Do ove godine država je izdvajala 250.000 eura, na godišnjem nivou. A za normalno funkcionisanje našeg Saveza potrebno je najmanje od 750 do 800 hiljada eura, u tom smo rasponu. Bilo je godina kada je budžet bio i preko milion eura. Tako da je taj preostali dio sredstava Upravni odbor morao da obezbjeđuje . Napravili smo analizu koja je pokazala da je UO u posljednjih deset godina obezbijedio šest miliona eura sredstava, mimo onoga što je obezbijedila država. I moram da se zahvalim svim ljudima koji su bili u Upravi.
Kakva je trenutna situacija, po pitanju finansija? - Zadovoljavajuća. Savez stabilno funkcioniše, a nadam se da će novo rukovodstvo Saveza iskoristiti situaciju da i to podigne na još veći nivo. Imate li uvid koliko ste u posljednjih 12 mjeseci finansijski pomogli ekipama? - Nešto oko 200.000 eura Savez je obezbijedio za klubove, da bi mogli da kvalitetno funkcionišu. I želja nam je da nastavimo sa tim.
Nikšić i Kotor Učestvovali ste u rekonstrukciji bazena u Nikšiću? - Praktično smo bili jedni od nosilaca priče u Nikšiću i to nas je dosta finansijski iscrpjelo. Ali, ta priča će sigurno u budućnosti značajno doprinijeti novoj dimenziji vaterpola. Tu smo uspjeli što direktno, što preko naših sponzora, motivi- šući ljude iz Nikšića, da dođemo gotovo do brojke od milion eura. To je bio udio Saveza u cjeloj priči. Rezultat toga je da imamo korektan sporazum sa Opštinom Nikšić u korišćenju bazena što predstavlja sjajnu osnovu za kvalitetniji rad Saveza. Može li Savez i ima li moguć- nost da učestvuje u pomoći oko rekonstrukcije bazena u Kotoru? - Nije sporno. Savez je spreman da pomogne, a princip koji smo primijenili u Nikšiću, spremni smo da primijenimo u Kotoru. Šta to znači? - Sa Opštinom Nikšić, na njihovu inicijativu, formirali smo tijelo koje se sastajalo na 15 dana, radeći na pripremi dokumentacije, u kojoj su bili uključeni ljudi iz Saveza. Znači, sam projekat rekonstrukcije koji je nosila opština u značajnoj mjeri su radili i naši ljudi, tako da smo od početka do kraja bili zajedno u toj priči. Obezbijedili smo sredstva, kako je ko mogao, i kao rezultat te priče je sjajan bazen u Nikšiću. Bazen u Nikšiću nije radio, a bazen u Kotoru radi, tako da pretpostavljam da je u nešto boljem stanju nego što je bio nikšićki. Spremni smo, po istom principu, da radimo u Kotoru, odnosno da pokušamo istu priču da ispričamo i za Kotor. Naravno, Savez bi dao određena sredstva, ne mala, ali to podrazumijeva potpuno drugačiju postavku priče. Želimo da budemo uključeni od samog početka.
Koliko košta rekonstrukcija bazena u Kotoru? - Ono što mi čujemo je da rekonstrukcija treba da košta 3,5 miliona eura, gdje se prave razni, vjerovatno i megalomanski zahtjevi, čim košta toliko. Rekonstrukcija bazena u Nik- šiću je koštala skoro dva puta manje, zar ne? - Milion i 400 hilada eura. Zato mislim da to nije put kako se može Savez uvesti u priču. Želimo, da pomognemo, ali ne tako da nam neko ispostavi račun i kaže: rekonstrukcija bazena će koštati tri i po, nađite taj novac ili dio novca. Bazen u Kotoru je opštinski. Da li smatrate da u rekonstrukciji ili u izgradnji bazena treba ipak, biti malo pažljiviji, jer je ipak, to objekat u koji se stalno mora ulagati? - Značajno bi bilo na sjeveru krenuti sa bazenom i zaokružiti infrastrukturu na pravi način. Postoji ideja i oko bazena u Baru. Ali, malo je bazena koji su isplativi, zbog toga moramo da razvijamo infrastrukturu pažljivo. Recimo, tek kada smo u Nikšiću napravili projekat, koji je pokazao da se potrošnja energije može svesti na nivo koji je održiv, mi smo ušli u priču. Sama ta termotehnika koja je ugrađena u bazen je 550.000 eura, a taj dio treba da omogući da računi za električnu energiju budu manji. Bez toga mjesečni račun bio bi oko 30.000 eura i taj bazen ne bi mogao da radi. Zato projekte treba pažljivo osmisliti. Odliv igrača Jedan od velikih problema, gorećih, bio je odliv perspektivnih igrača iz Crne Gore. Imali ste dosta muke da još neke sačuvate. Kako ste se borili? - Imali smo dosta muke da sačuvamo ono što je naše. Ako neko ne želi da igra za reprezentaciju Crne Gore, ne možete ga natjerati. Mi smo, recimo, sa sjajnim vaterpolistom kao što je Mandić, razgovarali nekoliko puta, ali on je bio jasan, želi da igra za Srbiju i to treba poštovati. To je mnogo korektnije, nego insistirati na nečemu što je očigledno neodrživo. Mi smo potpisali sporazum sa Vaterpolo savezom Srbije, upravo nastojeći da se zaštitimo za budućnost i vjerujem da je to pitanje definisano i ne vjeruje u odlaske naših mladih. Ali, u principu to je lična stvar i veoma je teško pričati o tome i ubjeđivati ih ukoliko ne žele. Izgubili smo odre- đeni potencijal. Na koji ste rezultat ponosni i da li se moglo još više uraditi na planu rezultata? - Malaga je uspjeh i ne samo po pitanju vaterpola i plivanja,već uspjeh i promocija Crne Gore. Dugo će ostati kao sjajno dostignuće. Što se tiče uspjeha, nije da nije bilo, ali sam siguran da je trebalo da bude više. Imali smo reptezentaciju, pogotovo poslije Malage. Osvojili smo Svjetsku ligu u Podgorici i kao jedni od favorita otišli na SP u Rimu, izgubili od Njemačke, kada nam se činilo da imamo trasirani put do finala. Ali, nekako su možda i vaterpolisti previše sigurni bili u sebe. Žao mi je zbog toga jer smo bili jedna od tri najbolje reprezentacije u tom trenutku. Onda je došlo EP u Zagrebu, kada smo na startu nadigrali domaćina, da bi već sjutradan, umorna ekipa protiv Italije izgubila i onda četvrtfinale sa Srbijom... Bili smo drugi u Holandiji na EP, drugi na SP, mislim da smo mogli da dobijemo Mađare, bili smo bolji... Ekipa je zasluživala bar još jedno prvo mjesto, a olimpijska medalja se podrazumijevala. Kakve smo igrače imali, zasluživali smo više.
Janović: Spreman sam
- Srđan Kovačević je puno uradio na promociji vaterpola i zaslužan je za sve rezultate koje smo ostvarili i posljednjih desetak godina. Takav čovjek svakako da mora da ostane u Savezu, obećao je da će ostati u Upravom odboru i da će nam pomogati kao što je i do sada radio - kazao je Nikola Janović. Bivši kapiten „ajkula“ srećan je zbog rezultata juniora na SP. Hrabri odnos i igra. - To me izuzetno raduje. Veljko Uskoković je napravio odličan posao, nije se očekivalo da možemo doći do medalje, demantovali su nas i pokazali da se na njih može računati u budućnosti. Nikola o novoj ulozi, koja ga brzo očekuje, kaže: - Jeste izazov, ali i obaveza. Ima dosta posla, ukoliko budem izabran, strategija će biti da i dalje vaterpolo bude po rezultatima sport broj jedan u Crnoj Gori
Imamo kontinuitet na OI, ali nemamo medalju, da li je Rio naša realnost?
- Moram se složiti sa vama, žao mi je Londona, jer mislim da smo u utakmici za treće mjesto imali pobjedu, možda u tim trenucima nijesmo bili dovoljno koncentrisani, možda smo se malo opustili. Peking? Možda da nam se nije desilo ono u Malagi, što nije isprika, bolje bi prošli, a ta reprezentacija je tada zasluživala medalju, pobjeda nam je iskliznula. U Riju je potpuno jasno bilo da su igrači dali maksimum, poslije teških priprema, koje su trajale tri mjeseca. Toliko su uložili sebe da im niko ništa ne može zamjeriti, ali i dva puta su izgubili od dvije reprezentacije. Činjenica je da nam je nedostajalo sreće, možda da je Miloš bio na nivou kakvom je bio sa Mađarima, možda bi to okrenulo stvari, ali treba biti realan. Gledajući dimenzije Saveza i Crne Gore, to sigurno nije bio neuspjeh.
Pobjeda
