- Treba nam konzervativan ministar finansija, sa minimumom političke aktivnosti. Tač- no je da se on uvijek bira iz vladajuće partije i to je neko ko ima posebno povjerenje, ali povjerenje je jedno, a politička aktivnost drugo. Treba nam, dakle, ministar koji će da minimizira neracionalnu javnu potrošnju, koje ne smije biti, već je neophodno racionalno upravljanje ograničenim resursima, a posebno novcem. Takođe, neophodno je da nastavi sa aktivnostima na obezbjeđenju visokih stopa rasta naplate javnih prihoda, što je bio trend u prethodnom periodu. I naravno, treba nam ministar finansija koji će biti otporan na kritike. Popularan ministar finansija nije dobar ministar finansija. Ograničenost resursa ne može biti prepreka za punu podršku socijalno ranjivim kategorijama stanovništva. Posebna briga se mora voditi o penzionerima sa najnižim primanjima, mladim bračnim parovima, nezaposlenima, licima u stanju realne socijalne potrebe, uz posebnu brigu o nerazvijenim djelovima zemlje (sjever Crne Gore) radi ravnomjernijeg regionalnog razvoja - kazao je Žugić.
POBJEDA: U javnosti se dosta govorilo o konsolidaciji javnih prihoda, ali se i pominjalo da ste kao ministar finansija pripremali povećanje poreskih stopa. Da li je to tačno?
ŽUGIĆ: Fiskalna politika mora ostati konkurentna, bez povećanja poreskih stopa, što je stav i međunarodnih finansijskih institucija. Politika mora biti konzistentna, odnosno dosljedna, predvidiva i izvjesna, kako za domaće, tako i za strane investitore. Istina je da smo napravili iskorak u konsolidaciji javnih finansija, na prihodnoj strani, jer smo povećali naplatu javnih prihoda u periodu 2013, 2014. i 2015. u odnosu na baznu 2012, odnosno godinu prethodne Vlade, za 571 milion eura. Godišnje povećanje prihoda je u 2013. iznosilo 116, godinu kasnije 237 i 2015, takođe u odnosu na 2012. za 218 miliona eura. Godišnji prosječni rast je bio 190 miliona eura ili blizu 17 odsto. Ove cifre potvrđuju da smo ostvarili odličnu konsolidaciju na prihodnoj strani brojnim aktivnostima: jačanjem regulatornog okvira, sužavanjem zone sive ekonomije, naplatom poreskog duga. Visoki zvaničnici Svjetske banke su ocijenili da je to bila najbolja konsolidacija u regionu, a ja mislim i u Evropi – naročito mjereno stopama rasta javnih prihoda. Moramo nastaviti sa širenjem poreske osnovice, tako što ćemo valorizovati resurse u oblasti turizma, poljoprivrede, energetike, prerađivačke industrije, što će doprinijeti otvaranju novih radnih mjesta, širenju poreske osnovice i jačanju fiskalne održivosti, koja je uslov finansijske i makroekonomske stabilnosti
(opširnije u Pobjedi)