Prvi slučaj pojave naročito opasne zarazne bolesti kvrgave kože goveda u Crnoj Gori zabilježen je 21. jula 2016. godine. Od momenta pojave ove bolesti, a u cilju suzbijanja njenog širenja, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove sprovela je sve mjere u skladu sa Zakonom o veterinarstvu i Smjernicama Evropske agencije za bezbjednost hrane (EFSA), Međunarodne organizacije za zdravlje životinja i Evropske komisije. Jedna od mjera suzbijanja bolesti kvrgave kože goveda je humano usmrćivanje goveda kod kojih je utvrđen virus bolesti kvrgave kože. U periodu od 21. jula do 05. septembra od bolesti kvrgave kože goveda ukupno je oboljelo 548 goveda na cijeloj teritoriji Crne Gore. Tabela 1. Broj oboljelih goveda od bolesti kvrgave kože u Crnoj Gori Opština
Broj oboljelih grla: Bijelo Polje 139, Berane 119, Mojkovac 102, Kolašin 87, Šavnik 22, Rožaje 18, Andrijevica 12, Plav 11, Gusinje 10, Plužine 8, Petnjica 7, Nikšić 5, Danilovgrad 4, Žabljak 3, Podgorica 1,
Shodno članu 69 Zakona o veterinarstvu, naknada štete pipada svakom vlasniku životinje koja je usmrćena ili zaklana, kao i za proizvode i sirovine koje su oštećene ili uništene prilikom sprovođenja mjera određenih za suzbijanje naročito opasnih zaraznih bolesti. Ostvarivanje prava na naknadu štete propisano je članom 70. istog Zakona. Vlasnik životinje, odnosno proizvoda i sirovina koji su uništeni prilikom sprovođenja mjera na suzbijanju naročito opasnih zaraznih bolesti, ostvaruje pravo na nadoknadu štete u visini tržišne vrijednosti u trenutnku izvršenja mjere. Procjenu naknade vrši Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove. Prilikom sprovođenja mjera na suzbijanju bolesti kvrgave kože goveda, Uprava za bezbjednost hrane je formirala petočlanu Komisiju za svako usmrćeno govedo u sastavu od predstavnika: Uprave za bezbjednost hrane, veterinarske inspekcije, Službe za selekciju stoke, lokalne samouprave i nadležne veterinarske ambulante. Komisija je na licu mjesta vršila procjenu štete.
Vlasnik nema parvo na naknadu štete (shodno članu 71. Zakona o veterinarstvu) ukoliko pojavu bolesti nije odmah prijavio, nije sproveo naložene biotehničke mjere, ukoliko je promet životinja vršio suprotno zakonu, nije registrovao gazdinstvo i registrovao životinje i ako nije sprovodio obavezne mjere zdravstvene zaštite životinja. 4 Postupak za naknadu štete pokreće vlasnik podnošenjem zahtjeva. Od 04. avgusta do 5. septembra 2016. godine u Upravu za bezbjednost hrane, veterinu i fitosaitarne poslove pristigla su 363 zahtjeva za naknadu štete za ukupno 468 goveda. Svi pristigli zahtjevi su obrađeni. Od ukupno pristiglih zahtjeva, 240 ispunjava uslove za naknadu štete. Preostalih 123 zahjeva ne ispunjava zakonske uslove za naknadu štete i njima se shodno procedure upućuju pozivi na saslušanje, kako bi se utvrdio razlog neizvršenja zakonskih obaveza koje su osnov za naknadu štete. Analizom pritiglih zahtjeva i domaćinstava koja su pretpjela gubitke goveda, utvrđeno je da je za najveći broj domaćinstava usmrćeno govedo bilo jedini izvor prihooda. Takođe, utvrđeno je da se najveći broj domaćinstava nalazi u udaljenim ruralnim područjima. Postoji mogućnost da neka od domaćinstava nijesu imala pristup sprovođenju zakonom propisanih mjera, kako bi ispunili uslove za naknadu štete. Broj od 548 goveda predstavlja značajan gubitak za stočni fond Crne Gore. Postoji bojazan da bi veliki broj poljoprivrednika, isplatu naknade štete upotrijebio za druge namjene, umjesto kupovine goveda. To bi dovelo ne samo do smanjenja stočnog fonda, već i do smanjenja broja poljoprivrednih proizvođača i prihoda od poljoprivredne proizvodnje u ruralnim područjima.
Takođe, obzirom na završenu vakcinaciju i na period inkubacije bolesti, u narednom periodu se ne očekuje značajan broj novih obolijevanja. Procjena je da ukupna broj goveda koje će biti potrebno nadoknaditi neće biti veći od 570 grla. Shodno navedenom, predlažemo Vladi da se razmotri mogućnost naknade štete nabavkom goveda, umjesto isplate gotovog novca kako je predviđeno zakonom. Prilikom nabavke goveda, neophodno je voditi računa o kvalitetu rasnog sastava, kako bi se postigao dugoročan razvoj stočarstva u Crnoj Gori, odnosno unaprijedio kvalitet stočarske proizvodnje. Kvalitetna rasna grla je teško naći na tržištu Crne Gore. U prilog tome govori činjenica da je najveći broj korisnika mjera podrške za kupovinu stočnog fonda nabavljao grla iz nekog od poznatih evropskih centara za uzgoj stoke (Njemačka, Austrija, Češka). Na osnovu analize cijena kvalitenih priplodnih grla koja se u poslednjem periodu uvoze u Crnu Goru kroz navedene mjere podrške, možemo zaključiti da se prosječna cijena rasnih goveda kreće od 1.800 do 2.000 €. Za nabavku goveda koja bi se dodjelila poljoprivrednim proizvođačima koji su pretrpjeli gubitke potrebno je obezbijediti sredstva u iznosu od 1.034.000 € (550 grla x 1.880 €) do 1.100.000 € (550 grla x 2.000 €). Sredstva za ovu namjenu mogu se jedinim dijelom obezbijediti iz Agrobudžeta za 2016. godinu preusmjeravanjem sredstava sa pozicije koja je bila namijenjena nabavci novog stočnog fonda uz subvenciju države od 50% za nabavku visokokvalitetnih grla. Imajući u vidu prethodno dato objašnjenje i potrebu zanavljanja izgubljenog stočnog fonda u Crnoj Gori, cijenimo da se preostala sredstva sa ove pozicije mogu upotrijebiti za nabavku grla.
Prenosimo i dio saopštenja Vlade u kome se objašnjava razlog zbog čega su opozicioni ministri napustili sjednicu:
Vlada je raspravljala i o obeštećenju vlasnika goveda usmrćenih usljed epidemije bolesti kvrgave kože, s obzirom na činjenicu da je na tu temu Vlada na prethodnoj sjednici odgodila izjašnjavanje, a da je nadležno stalno radno tijelo Vlade, koje je materijal razmatralo prekjuče, predložilo zaključke. U diskusiji vođenoj na osnovu materijala koji je pripremio i Vladi na prošloj sjednici predložio potpredsjednik Prof. dr Petar Ivanović, a sa kojim se, osim sa pojedinim zaključcima saglasio ministar poljoprivrede, postignuta je potpuna saglasnost o suštinskim pitanjima na koja treba dati efikasan odgovor države: da se šteta mora nadoknaditi svim oštećenim vlasnicima; da će šteta biti nadoknađena kupovinom rasnih grla, uz mogućnost novčane nadoknade samo u slučajevima kada kod vlasnika ne postoje uslovi za uzgoj rasne stoke; da se plaćanje izvrši sa postojećih pozicija u budžetu Minastarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i da posebna komisija sprovede proceduru nabavke rasnih grla i njihove raspodjele, ili, izuzetno, novčane nadoknade, prema kriterijumima koji će biti utvrđeni.
Tim povodom, Vlada je zadužila nadležne resore da u saradnji sa Generalnim sekretarijatom, a u skladu sa usaglašenim stavovima, do naredne sjednice dorade predložene zaključke.
Potpredsjednik Vlade Milorad Vujović i ministri Raško Konjević, Goran Danilović i Boris Marić napustili su sjednicu prije zaključivanja rasprave, sa obrazloženjem da materijal na ovu temu treba da predloži Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja.
