Ona ističe da je knjiga “Proces socijalizacije rodne ravnopravnosti”, koja je u petak predstavljena u Podgorici pred prepunom salom, plod petogodišnjeg istraživanja i pisanja.
“Počela sam sa izučavanjem ove neiscrpne teme početkom 2011.godina. Knjiga obuhvata sve segmentima današnjeg društva, odnosno sve segmente rodne ravnopravnosti: društveni okvir, ekonomski, obrazovni, nasilje nad zenama, rodno senzitivni jezik, medijsko predstavljanje rr, žene u politici, svi problemi razvoja navedenih segmenata današnjem čovjeku otvaraju vrata spoznaje problema što mu se nameću. Štivo prati ne samo misao sa naših prostora već i svjetsku teološku misao te svoja ponuđena saznanja i rješenja obilno crpi iz literature kako sa naših tako i sa inostranih područja. Problemi što ih knjiga obrađuje danas su prisutni među nama, a nisu poznati široj javnosti, ili nisu skupljeni u jednu cjelinu da ih neko može lako konzultirati i imati uvid u problematiku. Zbog toga je pristupačna kako laičkoj tako i stručnoj javnosti, ne može se danas baviti nekom strukom ili naučnim istraživanjem bez poznavanja rodne perspektive, kaže Salh, po struci magistarka rodne ravnopravnosti.
Iskrivljena slika u javnosti: Prema njenim riječima, slika rodne ravnopravnosti je iskrivljena u javnosti, i često pogrešno shvaćena, zbog toga je na početku knjige detaljno obraden pojam rodne ravnopravnosti, kao i razlika izmedu pojmova pol i rod.
“Ravnopravnost po polu ne znači jednostavno uključivanje podjednakog broja žena i muškaraca u sve društvene aktivnosti niti tretiranje žena i muškaraca na isti način, ona podrazumijeva strategiju uključivanja ženskih i muških interesa i iskustava u razvojne programe u svim političkim, ekonomskim i društvenim sferama tako da je dobrobit i za muškarce i za žene podjednaka, a nejednakost nije obnovljena”, ističe ona.
Ona dodaje da se naša država statutom obavezala za zalaganje za društvo jednakih građana, uvažavajući nacionalne, etničke, vjerske, kulturne i rodne razlike kao temeljne vrijednosti razvijenih demokratskih društava.
“Međutim i ako su zakoni i propisi na strani žena, tradicija nadjacava zakone. Argument „to je naša tradicija” ne može biti prihvatljiv ako se podržavanjem te tradicije u bilo kom obliku ugrožavaju ljudska prava drugih. Ljudska prava pripadaju svakom covjeku po rodenju.
Proces socijalizacije kao činilac formiranja rodne pripadnosti govori i o društvenom položaju žene koji je proučavan kao skup društvenih odnosa koji određuju hijerarhijsku poziciju žene u određenim društvenim institucijama i strukturama društva. Proces socijalizacije počinje od porodice, koja se može smatrati za centralni socijalni prostor u kojem se razvija i oblikuje ličnost. Kroz knjigu je deteljno objašnjen uticaj svih struktura porodice: potpune porodice; prosirene porodice; i nepotpune porodice”, objašnjava ona.
Kako do ravnopravnosti: Dodaje da nakon porodice uticaj na socijalizaciju ima vrtić i škola.
“Krajem osamnaestog vijeka počinju da se obrazuju i ženska djeca, protestanti prvi uviđaju značaj obrazovanja ženske djece za porodicu. Obrazovanje žena je značajno jer je to prva stepenica za ulazak žena u javnu sferu. Jedan od naslova je “Početak borbe za vlastitu emancipaciju”(feministička autonomija) – sa sviješću da sloboda mora biti vlastito djelo. Knjiga govori i o ženi kroz istoriju, o ženskim iskustvima sedamdesetih i osamdesetih godina, kako bismo bolje razumjeli sadašnji položaj žena, i uticali na budući društveni razvoj”, kaže Salh.
U knjizi je objašnjeno Simboličko nasilje, gdje žena podčinjenost prihvaća kao prirodnu, govori i o Ženinoj zaposlenosti i žrtvovanju za porodicu, detaljno je objašnjeno i porodično nasilje.
Govori o Ženama liderima – menadžer je funkcija a liderstvo je stav koji nastaje onog trenutka kada odlučimo da nas slijede. Savjeti za žene koje su rukovodioci, objašnjena je razlika između muških i ženskih lidera. Takođe govori o nejednakosti žena na tržištu rada.
Interesantno je pročitati o muško ženskim razgovorima, i iz toga shvatiti zbog čega dolazi do nerazumjevanja, odnosno do simetrije i asimetrije. “Ogovaranjem počinje prijateljstvo”- jedan je podnaslov.
“Mediji intenzivno učestvuju u oblikovanju normi, vrijednosti i uvjerenja vezanih uz rodnu nejednakost. To čine kroz izbor tekstova u programima, kroz kompleksnu hijerarhijsku organizaciju te djelovanje na publiku. Korišćena su i istraživanja kako sa naših prostora tako i sa inostranih, kako bi kroz konkretne primjere bilo pristupačnije štivo. Sve do prava žena na političko reprezentovanje, i faktorima koji utiču na ulazak žena u političku sferu, kao i o prednostima učestvovanja žena u politici. I kao zaključak svih tema jeste novi tip žene, odnosno činioci ženske rodne emancipacije u savremenim društvima, poruluje Salh.
Danas je potrebno naglašavati kako da se poštuje osoba i njeno dostojanstvo, promovisati čovjekova opšta prava i dužnosti. Promovisati ljudska prava!
“Nijesu samo građani/ke pod uticajem dominantnih ideologija, stereotipa i tradicionalnih shvatanja. Ona utiču i na zaposlene u državnoj upravi, donošenje zakona itd. Zbog toga je prisustvo osoba osviješćenih za rodna pitanja od velikog značaja u različitim segmentima planiranja”, zaključuje Salh.
P.Z.
